Sredinom mjeseca rujna prošle godine, zbog gotovo ekstremnih višemjesečnih sušnih uvjeta, župan Danijel Marušić proglasio je elementarnu nepogodu.Čak 70 posto manje oborina od uobičajenog prosjeka prouzročilo je štete na poljoprivrednim usjevima proljetne sjetve , soji, šećernoj repi, kukuruzu, , krmnim kulturama i povrću, te višegodišnjim nasadama voćaka i vinograda.Već su prvi otkosi tada pokazali kako će prinosi biti manji u prosjeku od 30 do 50 posto, a ogromne su i štete na voćkama, posebno jabukama.Izvješće o elemntarnim štetama, kao i načine isplate šteta u nastavku pojašnjava županijski pročlenik za poljoprivredu, Željko Burazović

Županijsko povjerenstvo za elementarne nepogode ukupnu je štetu procijenilo na visokih 102 milijuna kuna, dok su skromnim proračunskim mogućnostima , odnosno nemogućnostima, štete sanirane u iznosu od nešto manje od 750 tisuća kuna.Obzirom kako bi se prošlogodišnji scenarij mogao ponoviti i narednih mjeseci, postavlja se pitanje koje su sve realne mogućnosti županije i jedinica lokalne samouprave.
Jedna od glavnih mogućnosti i imperativ, svakako je pilot projekt navodnjavanja Orubice, ali i brojnih drugih površina, kao još uvijek, nedovoljno iskorištena mogućnost u borbi protiv suše i vrućina.
Treba razmisliti i o alatnici tvrtke Đuro Đaković, gdje, itekako, ima posla za hrvatske branitelje, koji se, sada, nemajući drugog izbora, pokušavaju baviti poljoprivredom.Tu je i ideja koja postoji 10-ak godina, a koju bi trebalo realizirati, o uvođenju automatizma vezivanja korištenja poticaja uz obvezno osiguranje.
Kako se, iz godine u godinu, kada je riječ o iznosu naplaćenih šteta, bez argumenata, među poljoprivrednim proizvođačima  ponavljaju ista pitanja,  scenarij od trenutka proglašenja elementarne nepogode,do isplaćenih sredstava glasi, od prilike ovako:
Načelnik općine koju je zahvatilo nevrijeme, reagira u trenutku kada poljoprivrednik dođe prijaviti štetu.Obraća se županu, koji, potom, proglašava stanje elementarne nepogode.Svi oštećenici u roku od 7 dana, od proglašenja,eventualnu štetu trebaju prijaviti kod istog onog načelnika s početka lanca, na službenom obrascu M -7.
Obzirom, kako se, zbog zanemarivog iznosa isplaćene štete, ( govori se među seljacima ),  pojedinim poljoprivrednim proizvođačima često ne isplati  putovati, iz recimo Gundinaca u Slavonski Brod, jer je cijena vozne karte često veća od isplaćene štete, pročelnik Željko Burazović kaže kako je sve stvar osobne procjene oštećenika i ukupnih mogućih sredstava obeštećenja koje isplati država, kada i ako za tako što ima razloga.Ipak, kako bi jednom potpuno riješili i takve komentare, pročelnik u nastavku, pojašnjava osnovne kriterije za isplatu šteta od elementarnih nepogoda.
3 su osnovna kriterija:
a) prvi je prosječan trogodišnji prinos svake od oštećenih kultura, koji nije napisan niti izračunat u glavama pročelnika, župana ili njegovih zamjenika,nego je riječ o službeno utvrđenim podacima Odsjeka za statistiku ureda Države uprave
b) drugi je prosječna cijena tih istih kultura, koja je, također, utvrđeni statistički podatak
c) i na kraju, hoće li šteta biti procijenjena na 60 ili 59 posto,procjena je struke, visoko kvalificiranih i educiranih službenika Agencije za plaćanja , Hrvatske poljoprivredne komore i njenih savjetodavaca, te, od nedavno i stručnjaka Županijskog upravnog  odjela za poljoprivredu.
Još jedno područje koje među poljoprivrednim proizvođačima  često izaziva nejasnoće i pitanje je- kako od 150 oštećenika  koji su prijavili štetu na kulturama, samo jedan od njih dobije isplaćena sredstva U takvim situacijama struka procijeni kako je šteta od, recimo 60 posto, učinjena samo na kukuruzu, a štetu na toj kulturi je  prijavio samo jedan oštećenik.
Rezime svega, u brojkama, na konkretnom primjeru Brodsko posavske županije glasi: štetu od elementarne nepogode ( u ovom slučaju, višemjesečne suše ) na području naše županije, ukupno je prijavilo 3 140 poljoprivrednika.Njih 868 dobilo je ukupno 747 tisuća kuna .21.prosinca prošle godine, kada se krenulo u isplaćivanje šteta, na poziciji interventnih sredstava županije, ostalo je  skromnih 21 milijun kuna.
747 tisuća kuna, u odnosu na spomenutih 21 milijun čini 3,47 posto, odnosno koeficijent 0,7 spomenut u završnom Izvješću Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode .

Autor: Simonida Tarbuk

 

Komentari
Prethodni članakVolonteri pomažu
Sljedeći članakNavala na trgovačke centre za blagdane