U Bruxellesu je održana 153. sjednica Europskog odbora regija, u radu koje sudjeluje i župan Marušić.

Na dnevnom redu sjednice našle su se  aktualne teme poput rasprave o spremnosti lokalnih i regionalnih vlasti na  izazove digitalnog doba s posebnim naglaskom na interoperabilnost i digitalnu otpornost, rasprave o provedbi Ciljeva održivog razvoja, prioritetima Europske komisije za 2023., s naglaskom na energetskoj platformi  EU-a, kritičnim sirovinama i odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

U raspravi o temi “Problem sve češćih napada velikih zvijeri na stoku na prostoru EU-a “, župan Marušić je istaknuo: „Nakon alarmantnog smanjenja broja europskih velikih zvijeri, čiji je najmanji broj dosegnut između 50. i 70. god prošlog stoljeća, oporavak vrsta omogućen je poboljšanjem kvalitete staništa, dostupnosti životinjskog plijena, zakonskom regulativom i senzibiliziranjem i podrškom javnosti. Trećina površine Europe danas  je nastanjena barem jednom vrstom od naše četiri vrste velikih zvijeri- smeđeg medvjeda, vuka, gorske kune i euroazijskog risa. Danas su velike zvijeri prisutne u blizini obitavališta ljudi, a ne samo na udaljenim područjima. Iz toga razloga, zbog nespornih potreba ovih zvjeri, neminovni su sukobi s ljudima, koji uključuju predaciju stoke i razne probleme za poljodjelce, lovce i rekreativce.  Iako su prihvaćene različite prakse (poput uporabe pastirskih pasa i električnih ograda) kako bi se utjecaj velikih zvijeri na aktivnosti ljudi smanjio, tamo gdje se njihov broj značajno povećao  može doći do ozbiljnih poteškoća, a kao veterinar, upozorio bih i na vrlo prisutnu opasnost širenja zoonoza, poput bjesnoće.

Potrebni su nam novi, inovativni pristupi rješavanju ovih sukoba, a  koji će osigurati skladan suživot ljudi i velikih zvijeri u budućnosti i doprinijeti njihovu daljnjem očuvanju.  Univerzalna rješenja koja bi se primijenila na području cijele EU nisu moguća, izolirana nacionalna rješenja ne mogu funkcionirati.  Za pronalaženje rješenja sukoba između interesa ljudi i prisutnosti velikih zvijeri, nužan je smisleni dijalog različitih interesnih skupina koji uključuje prekograničnu suradnju unutar EU-a, i prema potrebi, sa susjednim zemljama, uz razmjenu znanja i zajednički rad na otvoren i konstruktivan način uz obostrano poštovanje.“

Uz navedene rasprave usvojena su mišljenja Odbora regija o Europskom prostoru o zdravstvenim podacima, regionalnim adaptacijskim strategijama za niskougljičnu poljoprivredu, preglednom izvještaju o provedbi instrumenta za oporavak i otpornost,  instrumentima jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve,  oslobađanju potencijala najudaljenijih regija EU-a te o stvaranju poticajnog okruženja za socijalnu ekonomiju.

Izvor: BPŽ

Komentari
Prethodni članakEuropska strategija o proizvodnji i prodaji odjeće i tekstila
Sljedeći članakNačelnik Općine Rešetari u posjeti poslovnoj zoni „Komenda“ u Sloveniji