Svečano je ovih dana u novogradiškoj Gimnaziji. Razlog itekako vrijedan, obilježava se 105 godina od osnutka ove prekrasne novogradiške ljepotice koja je odgojila i „iznjedrila” brojne generacije gradonačelnika, umjetnika, književnika, gospodarstvenika…
S više prigodnih sadržaja tu vrijednu obljetnicu obilježili su jučer. Izložba likovnih radova “Baština i ja”, predstavljanje školskoga lista “Zvono”, radijske emisije nastale u njihovom Školskom radiju, okrugli stol “Hrvatski jezik – materinski i ini” te “Gimnazijsko obrazovanje danas”, predavanje “Jezik i matematika”, školski sportski turnir te svečana priredba, dio su održanih sadržaja.
Kako je istaknula ravnateljica Gimnazije Nova Gradiška Ljiljana Ptačnik, velik je to dan za ovu obrazovnu ustanovu, dan zahvalnosti za sve dobro što su nam naši preci, profesori i učenici ostavili u nasljeđe kroz proteklih 105 godina postojanja, ali i dan ponosa zbog svega što smo zajedno stvarali, kako bi novogradiška Gimnazija bila ono što danas je, rasadište obrazovnih, moralnih i duhovnih vrijednosti i saznanja, mjesto gdje se uči, spoznaje…jednom riječju, škola za život.
– Gimnazija Nova Gradiška njeguje i promiče prosvjetne, kulturne, humanističke i etičke vrijednosti i predstavlja duhovno izvorište novogradiškoga kraja. U proteklih 105 godina koliko postoji mogli bismo nabrojiti desetke uspješnih znanstvenika, umjetnika, kulturnih i političkih djelatnika koji su potekli iz ove ustanove i zadužili ne samo naš kraj nego i cijelu Hrvatsku, a mnogi su poznati i izvan granica naše domovine.
Gimnazija Nova Gradiška ističe se po osobitim aktivnostima učenika i nastavnika, a rezultati se očituju u projektima koje realiziramo i u uspjesima naših učenika i nastavnika. Tolerancija, humanost, ljudska prava, zaštita prirode, vrijednosti su koje u školi promičemo niz godina, a tako ćemo i nastaviti. Tko se jednom zaljubi u našu Gimnaziju, uvijek je voli.
Ona je naša Gimnazija, svi njezini sadašnji učenici, svi njezini bivši maturanti koji se vraćaju obilježavajući svoje, ali i naše obljetnice. Ona je uvijek veća od svakoga od nas, a mi živimo svoju školu i živimo za našu djecu pružajući im znanje i toplinu doma. Mi smo u brojkama mala škola, mali grad, mala sredina. Tek nas je 222 učenika, ali naši rezultati govore da smo velika škola. Naša škola su tri naša državna prvaka iz Hrvatskoga jezika, dva naša državna prvaka iz Matematike, državni prvaci iz Vjeronauka, državni prvak iz Latinskoga jezika, sva naša državna natjecanja i “Lidrana”.
Mi, doista, jesmo škola za život jer naši maturanti sa preko 90 posto upisuju svoj prvi izbor fakulteta i svoje fakultete završavaju tamo gdje studiraju. Mi smo u našim maturantima “rasuti” diljem Lijepe naše. Od Medicinskog fakulteta, stomatologije, PMF-a, ekonomije, Filozofskog fakulteta, pa sve do likovne, dramske i umjetničke akademije. Gotovo da nema fakulteta gdje ne studiraju učenici novogradiške Gimnazije. Naši su učenici uvaženi novinari, glumci, likovni i glazbeni umjetnici, književnici, znanstvenici, gradonačelnici, liječnici, profesori…
Osvrnemo li se samo unatrag pet godina unatrag, možemo reći da smo ostvarili velika postignuća. Bili smo vrlo uspješna eksperimentalna škola u cjelovitoj kurikularnoj reformi, digitalno smo se transformirali, energetski smo obnovljeni i opremljeni smo za suvremeno školovanje. U onome što nemamo, a dosta toga nemamo, nemamo sportsku dvoranu, mi ne tražimo probleme već vidimo izazove koji nas guraju naprijed da budemo bolji i uspješniji. Mi danas stojimo spremni pred izazovima vremena, jaki za novu budućnost. Sretan nam 105. rođendan – istaknula je, između ostalog, ravnateljica Ptačnik.
Zahvalila je pri tome svima onima koji su dali svoj doprinos radu ove srednjoškolske ustanove, prošlim i sadašnjim generacijama profesora i učenika, sponzorima, kumovima, načelnicima općina novogradiškog kraja, Gradu Nova Gradiška i Brodsko posavskoj županiji kao osnivaču.
Veliku svečanost novogradiške Gimnazije svojim dolaskom podržali su i ugledni gosti, predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, profesori s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Pečuhu, gradonačelnik Vinko Grgić i predsjednica Gradskog vijeća Nova Gradiška Dinka Matijević, pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje Anica Vukašinović, načelnici općina, predstavnici ustanova i institucija. U svečanom dijelu programa predstavili su se članovi Pjevačkog zbora novogradiške Gimnazije, rock sastav Gimnazije, učenice Rebeka Todorović i Nika Curić, plesna skupina Gimnazije, Gabrijela Redžić, studentica četvrte godine Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, te recitatori škole.
105 godina novogradiške Gimnazije
Povijest novogradiške gimnazije počela je 12. listopada 1892., odnosno uvrštenjem Nove Gradiške u plan i program predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavog – Stotinu škola i crkava u cilju kulturnog uzdizanja Hrvatske.
Cilj je toga projekta bio kulturni napredak Hrvatske jer u vrijeme banovanja Khuena Hedervaryja Hrvatska nije imala mnogo izbora.
Gradnja školske zgrade Više pučke škole počela je 22. rujna 1894. Gradnja je trajala nešto više od godine dana, a nastava je počela 1. rujna 1896. godine.
Gimnazija je konačno osnovana 31. siječnja 1919. naredbom Povjerenstva za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu kada je određeno da se koncem mjeseca veljače ukinu peti i šesti razred Više pučke škole i da se istodobno otvore prvi i drugi razred realne gimnazije zagrebačkog tipa, i to nakon borbe duge četrdeset godina.
Znatnije promjene u izvanškolskom radu Gimnazije Nova Gradiška nastale su 1934. godine. Osnovano je Pučko sveučilište u Novoj Gradiški kao produžetak Gimnazije koje je priređivalo javna predavanja i koncerte te je svojom djelatnošću bilo jedno od najagilnijih gimnazijskih produžetaka u Savskoj banovini.
Nakon završetka rata 1945. dolazi do naglog širenja svih vrsta škola, naročito nakon donošenja Zakona o obveznom osmogodišnjem školovanju kada gimnazije prerastaju u četverogodišnje škole.
Hrvatsko proljeće snažno je uzdrmalo novogradišku Gimnaziju. Provode se politički progoni, smjenjivanja, zatvaranja, emigriranja i likvidiranja hrvatskih političara, kulturnih i javnih radnika. Na udaru je i novogradiška Gimnazija. Bila je to čistka koja je prvi put zahvatila samo profesore.
Reorganizacijom obrazovnoga sustava dolazi do stvaranja srednjoškolskih centara kao nositelja srednjoškolskoga obrazovanja.
To je dovelo u Novoj Gradiški do ujedinjenja triju škola. Najprije se ujedinjuju Tehnička škola i Škola učenika u privredi, a potom u siječnju 1977. gasi se Gimnazija i integrira se u Srednjoškolski centar „Ivo Lola Ribar” Nova Gradiška.
Nastala reforma, popularno zvana Šuvarova škola, nije izrasla iz potrebe moderniziranja i unapređivanja školstva, već je bila posljedica političke akcije čiji je cilj bio otupiti intelektualnu svijest. Gimnazija je time izgubila i svoje ime. Stara slova koja su desetljećima stajala na pročelju, Državna realna Gimnazija, iznenada, preko noći, nestaju.
Završetkom Domovinskoga rata i uspostavom primirja nastupaju promjene i u školstvu.
Od 1. rujna 1992. razdvaja se Srednjoškolski centar na tri škole: Gimnaziju, Elektrotehničku školu i Industrijsko-obrtničku školu. Gimnazija postaje samostalna škola, a za ravnateljicu je imenovana prof. Dragica Vidmar. Nakon nje, već drugi mandat na čelu novogradiške Gimnazije je prof. Ljiljana Ptačnik.
