Hrvatska će u petak 9. prosinca u Bruxellesu potpisati Ugovor o pristupanju Europskoj uniji, čija će punopravna članica postati 1. srpnja 2013., a u međuvremenu će imati status promatrača, a umjesto kandidatskog statusa dobit će status pristupajuće zemlje Unije.

Povijesni potpis u ime Republike Hrvatske u petak ujutro u Bruxellesu na pristupni ugovor će staviti predsjednik Ivo Josipović i predsjednica vlade Jadranka Kosor, a u ime EU-a, šefovi država ili vlada zemalja članica. Za svečanost potpisivanja predviđeno je sat vremena, od 9.30 do 10.30, a nakon toga 10 minuta za zajedničko fotografiranje.

Na početku svečanosti predviđeni su kratki govori predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya i poljskog premijera Donalda Tuska, čija zemlja predsjedava Unijom u ovom polugodištu, zatim predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, Parlamenta Jerzya Buzeka te Josipovića i Kosor.

Odmah nakon fotografiranja počinje redoviti sastanak na vrhu EU-a, na kojem će prvi put sudjelovati 28 zemalja, od kojih jedna, Hrvatska, u svojstvu promatrača.

Ugovorom je predviđeno da Hrvatska postaje punopravnom članicom 1. srpnja 2013. nakon što se u Hrvatskoj održi referendum o pristupanju i sve zemlje članice obave proces ratifikacije.

Do tada će hrvatski predstavnici sudjelovati u radu europskih institucija kao promatrači. Tijekom procesa ratifikacije Hrvatska će biti informirana i konzultirana o novim zakonima koji se budu donosili u EU-u i u tom razdoblju moći će dati svoj doprinos u oblikovanju tih zakona i propisa.

Hrvatski veleposlanici u trećim zemljama bit će pozivani na sastanke svojih kolega iz 27 zemalja članica.

Nakon ulaska u članstvo, Delegacija EU-a u Zagrebu postat će predstavništvo Europske komisije, budući da su delegacije diplomatska predstavništva u trećim zemljama, a Hrvatska će biti dio Unije.

Ugovor o pristupanju sastavljen je na 23 službena jezika Europske unije i na hrvatskom, koji od 1. srpnja 2013. postaje 24. službeni jezik Unije.

Potpisuju se dva dokumenta – Ugovor o pristupanju i Završni akt, završni politički dokument Međuvladine konferencije u kojem se navodi sve što je usuglašeno tijekom pregovora.

Nakon potpisivanja, Ugovor trebaju ratificirati sve zemlje članice EU-a, a u Hrvatskoj će se o ulasku u EU izjasniti građani na referendumu. U Ugovoru se navodi da je rok za predaju ratifikacijskih isprava vladi Republike Italije, koja je depozitar ugovora, 30. lipnja 2013., a ulazak u članstvo predviđen je 1. srpnja 2013. Hrvatska će tako postati 28. članica Europske unije.

Ugovor o pristupanju rezultat je pregovora koji su trajali pet godina i osam mjeseci – od otvaranja 3. listopada 2005. do zatvaranja zadnjih poglavlja 30. lipnja 2011. Pregovori su se vodili u 33 poglavlja, tematske cjeline u kojima se kandidatska zemlja mora uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije.

Postoje još dva poglavlja – Institucije (34) i Ostala pitanja (35) – o kojima se ne pregovara.

U poglavlju 35 utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. Europska komisija će provoditi uobičajeni nadzor kakav se provodio i u ranijim slučajevima kroz ispunjavanje monitoring tablica.

U proljeće sljedeće godine Komisija će objaviti monitoring tablice za tri poglavlja, kojima će se posvetiti najviše pozornosti – Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost. Na jesen sljedeće godine bit će objavljeno Cjelovito izvješće o monitoringu, a na proljeće 2013. ponovno o tri najvažnija poglavlja.

U poglavlju 34. definirano je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u tijelima EU-a, a hrvatski jezik s danom ulaska u EU postaje službeni jezik EU-a.

Najteža poglavlja u pregovorima bila su Pravosuđe i temeljna prava (23) i Tržišno natjecanje (8), a među zahtjevnim poglavljima bila su i ona o poljoprivredi, okolišu i ribarstvu.

U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovoreno je, a što je sada dio Ugovora o pristupanju, da će Hrvatskoj za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina.

Hrvatska će za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, iz čega proizlazi da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag.

Autor: entereurope.hr/photo: europa.eu

Komentari
Prethodni članak263 svjećice na torti i najljepša čestitka slavljeniku
Sljedeći članakHumanitarna prodaja ukrasa Kluba multiple skleroze NG