Ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ali i moguće ukidanje bonusa za duži ostanak u svijetu rada, samo su neke od promjena u mirovinskom sustavu koje građani mogu očekivati od iduće godine, piše Novi list.

Osim što bi se za sve građane dobna granica za odlazak u mirovinu trebala podignuti sa sadašnjih 65 na 67, razmišlja se i o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Ta kategorija je u domaći mirovinski sustav uvedena prije četiri godine, a riječ je o radniku koji u punu starosnu mirovinu može s navršenih 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža. Velika je vjerojatnost da će dobna granica umirovljenja dugogodišnjih osiguranika skočiti za jednu godinu.

Napokon bi na dnevni red trebala doći i reforma beneficiranog radnog staža, koja se najavljuje više od četiri godine, ali nikako da krene. Hoće li dio paketa biti i uvođenje nacionalne mirovine, za sve one koji mirovinu nisu zaradili, tek treba vidjeti. To je jedno od obećanja aktualne Vlade, za koje je procijenila da bi se moglo ostvariti pred kraj mandata.

Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić, nedavno je ustvrdio kako tek 19 posto od ukupnog broja umirovljenika ima puni radni staž iza sebe te da su preporuke Europske komisije da se oštrije kažnjava odlazak u prijevremenu mirovinu i ubrza izjednačavanje žena i muškaraca u dobi umirovljenja.

– Dugoročne projekcije kretanja u hrvatskom mirovinskom sustavu pokazuju fiskalnu održivost sustava, što znači da uz sadašnje zakonske propise neće doći do eksplozije troškova. No, isto tako te projekcije pokazuju da će buduće mirovine biti relativno niske. Stoga u doradi sustava, odnosno reformi, treba poduzeti korake za održivo povećanje mirovina, a što je moguće ako se trošak povećanja mirovina podijeli između građana i državnog proračuna. – navodi Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav.

Maksimalno umanjenje mirovine za prijevremeno umirovljenje trenutačno je 20,4 posto. U 11 mjeseci prošle godine u mirovinu su otišla 44.282 umirovljenika, a od tog broja u klasičnu starosnu mirovinu otišlo je 17.799 osoba, 4.844 osobe su bile dugogodišnji osiguranici, dok je prijevremeno umirovljeno 8.757 osoba (čemu treba pridodati i 60 prijevremenih umirovljenja zbog stečaja poslodavca).

Destimuliranje prijevremenog umirovljenja bi trebalo biti dio reformskog paketa, smatra Nestić objašnjavajući kako je sadašnje umanjenje mirovine radi prijevremnog odlaska u mirovinu relativno malo, kako u odnosu na umanjenja u drugim zemljama, tako i u odnosu na izračune koji se vezuju uz očekivano trajanje života.

Članak u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Izvor: SBPlus

Foto: Ilustracija