Hrvatskoj je odobrena kvota od 4600 tona voća za povlačenje roba s tržišta zbog ruskog embarga, rečeno je to predstavnicima Hrvatske voćarske zajednice na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede.

Kako je naveo Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice to se odnosi na jabuke i mandarine, a ukupna je količina nešto manja nego lani kada je kvota iznosila više od 5000 tona.

Zorić nadalje pojašnjava da su zbog nepovoljnih vremenskih prilika, kasnog proljetnog mraza i tuče, mnogi voćari pretrpjeli velike gubitke, međutm, dodaje da na istoku Hrvatske štete ipak nisu toliko velike koliko se činilo u prvom trenutku.

– Štete u slavonskim voćnjacima se kreću oko 50 posto i zato nema velikog postotka prve klase pa voćarima ova odluka Europske komisije o nadoknadi šteta zbog poremećaja tržišta zbog ruskog embarga mnogo znači – kaže Zorić.

Također, kako ističe Zorić, u Ministarstvu poljoprivrede su se dogovorili o preraspodjeli kvota budući da na sjeveru Hrvatske nema dovoljnih količina jabuke, te će se većina robe za ovu mjeru, povući iz slavonskih voćnjaka.

Neki odustali

Inače za ovu mjeru vlada veliki interes i voćara i korisnika koji su zadovoljni kvalitetom isporučenih jabuka, kaže Zorić i pohvaljuje Ministarstvo poljoprivrede koje se potrudilo da operativno ova mjera krene već početkom berbe što umnogome olakšava organizaciju berbe i transport jabuka.

Ova mjera je hrvatskim voćarima, kako doznajemo, odobrena i ove godine, jer je gotovo stopostotno iskoriste. Prošle je godine iskorištena 97 posto, a prije dvije godine 95 posto, kaže Zorić.

No, osim, zadovoljstva zbog odobrenog otkupa hrvatske voćare zabrinjava budućnost njihove proizvodnje. Naime, zanimljivo je kako su neke europske države već odustale od ove mjere, jer su svojim nacionalnim mjerama uspjeli stabilizirati vlastito tržište te nemaju potrebe za interventnim otkupom, govori Zorić i navodi primjere Poljske i Nizozemske koje su našle nova tržišta.

Stjepan Zorić napominje kako ni hrvatski voćari nisu zadovoljni što im opstanak na tržištu ovisi o ovim interventnim mjerama, koje po svojoj prirodi, ne osiguravaju kontinuitet, već samo trenutačno rješavanje problema.

Poljoprivredna je proizvodnja prošle godine pala je za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu, a zabrinjava što se taj trend nastavlja, govori Zorić i smatra kako je posebno zabrinjavajuće što se, nakon mljekara i svinjogojaca, urušava i sektor voćarstva koji je konkurentan u odnosu na sve zemlje okruženja.

– Hrvatski voćari sposobni su proizvesti proizvod koji je cijenom i kvalitetom konkurentan uvoznom – tvrdi Zorić.

Ove se godine očekivalo, zbog dobre turističke sezone, povećanje i cijene i prodaje, ali do toga nije došlo, već suprotno – otkupne cijene voća su drastično pale, a ako se tome pribroje i štete nastale od mraza – jasno je u kakvom su teškom položaju hrvatski voćari.

Zorić smatra kako je uzrok tome nepoštena trgovačka praksa koja vlada u trgovačkim centrima gdje domaće proizvođače izbacuju s polica.

– Veletrgovci i trgovački centri reketare proizvođače. Izbacuju nas s polica, ne žele primiti naše proizvode ako nisu po akcijskim cijenama – kaže Zorić i pita se tko tome može stati na kraj.

Zarađuju samo posrednici

– Otkupna cijena breskve je 3 kn/kg, a na moru se prodaje za 30 pa čak i do 50 kuna kilogram. To je više nego nesrazmjeran odnos cijena – ističe Zorić i dodaje kako u konačnici od takvog odnosa nemaju koristi ni prozvođači ni krajnji kupci – zarađuju samo posrednici.

Javnost, potrošači, nemaju nikakve koristi od naših jeftinih proizvoda kada to uništava domaću proizvodnju, a uvozna roba na police trgovina ne dolazi pod jednakim uvjetima kao domaći proizvodi, objašnjava Zorić i dodaje kako smo prošle godine uvezli voća u vrijednosti 178 milijuna kuna, a već prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je veći uvoz nego u istom razdoblju lani te se može očekivati kako će ova brojka biti premašena.

Nažalost, smatra Zorić, moćnom trgovačkom lobiju, hrvatska vlast ne može stati na kraju što dovodi do smanjenja poljoprivredne proizvodnje u cijelosti i, u konačnici, uništavanja hrvatskog gospodarstva.

 Autor: Roberta Sorić
Komentari
Prethodni članakSlavonski Brod – Opća bolnica zapošljava kuhare i pomoćno osoblje
Sljedeći članakStanje sigurnosti na području Policijske uprave brodsko-posavske u prvih šest mjeseci