GUNDINCI – Među pet lokacija u Hrvatskoj, na kojima Agencija za poljoprivredno zemljište predstavlja pilot-projekt komasacije, Brodsko-posavsku županiju predstavlja “najpoljoprivrednija” općina – Gundinci, općina koja je i odabrana zbog specifičnih problema s poljoprivrednim zemljištem.

Komasaciju provode radi okrupnjivanja posjeda i katastraskih čestica u veće i pravilnije, a radi njihovog ekonomičnijeg iskorištavanja. Osim malih i usitnjenih posjeda općine su odabirane i prema ostalim kriterijima – stanja u zemljišnjim knjigama, stanju Arcoda, upisnika – koliko poljoprivrednika ima i kojim se kulturama bave. Cilj je pokazati kako Zakon o komasaciji funkcionira u praksi, a komasacija se provodi tako da svaki sudionik dobije što više okrupnjeno i zaokruženo zemljište, da se urede kanalske i putne mreže.

U općinskom prostoru, krcatom zainteresiranim poljoprivrednicima, govorila je ravnateljica AgencijeBlaženka Mičević. Podsjetila je kako su na slavonskom području učinci komasacije uglavnom bili negativni jer su ih pokretali bivši PIK-ovi, čija je svrha bilo okrupnjavanje društvenog zemljišta.

– Sada su se ciljevi promijenili. Sveukupno državno i privatno poljoprovredno zemljište koje jedna općina ima ulazi u komasaciju, a ona ne znači samo okrupnjivanje parcela. To je tehnički postupak kojim se stvaraju povoljniji uvjeti za poljoprivredu, time se smanjuju poljoprivrednikovi ulazni troškovi u proizvodnji – rekla je Mičević, naglasivši kako općine moraju biti spremne povlačiti novac iz ruralnog razvoja u kojem je na stavci komasacije osigurano 32 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2020. godine. U Gundincima je dio općine komasiran već ranije, a sada se radi ostatak.

– Sretan sam što je naša općina upala u pilot-projekt jer je ovo isključivo poljoprivredni kraj s dosta mladih proizvođača. Komasacija je ovdje provedena davne 1938. godine, a doživljavana je kao otimačina. Međutim, danas je to prednost u proizvodnji čovjeku koji, primjerice, obrađuje 80 hektara na 25 parcela udaljenih desetak kilometara, zadovoljno je predstavljanje projekta prokomentirao načelnikIlija Markotić. I Gundinčani pozdravljaju projekt. Stočar Mirko Kadić obrađuje 45 hektara čak u tri općine.

– Vozim se i devet kilometara pa sam zainteresiran za komasaciju, posebice što kod nas probleme sa zemljom ne možemo riješiti već dvadeset godina – kaže. Slično razmišlja i Marijan Lučić, svinjogojac sa 100 krmača koji obrađuje 80 hektara zemlje što je, kaže, jedva dostatno.

– Dio je dobrano rascjepkan. Kad idem u kontrolu usjeva motorom napravim krug od 35 kilometara oko parcela. Komasacija je dobro došla, mada su nešto stariji emotivno vezani uz djedovinu koje im se nije lako odreći pa baš i nisu blagonakloni, jer boje se što će dobiti kao zamjenu za svoju zemlju – kaže Lučić.

Mičević objašnjava kako svi u komasaciju ulaze i izlaze s jednakom površinom.

– Dakle, ako netko u komasaciju ulazi s plodnom oranicom ne može izići sa šikarom ili močvarom. Nitko nikome ništa ne uzima. U postupku komasacije svi mogu svoje zemljište zamijeniti ili prodati, a tu ulaze i ugovori o zakupu državnog zemljišta – naglašava ona.

Bez troškova

Postupkom komasacije pomaže se poljoprivrednicima da bi se pomoglo cijeloj poljoprivredi. Njezin nusprodukt je sređeno stanje u katastru i zemljišnjim knjigama. No možda je za poljoprivrednike najvažnija činjenica da oko komasacije ne snose nikakve troškove. Podmiruju se iz proračuna i sredstava ruralnog razvoja. Komasacija je, uvjerava Mičević, poboljšanje uvjeta života poljoprivrednika, a u tijeku je izrada petogodišneg plana svih općina koje trebaju ući u komasaciju.

Tekst i foto: Marija Radošević/sbplus

Komentari
Prethodni članakSVI za Vukovar !
Sljedeći članakMinistri u Slavonskom Brodu: Brođani zaslužuju čisti zrak