Od 1. rujna ove godine nakon što ugostitelji od studenog prošle godine nisu bili u  mogućnosti raditi u unutrašnjim dijelovima svojih kafića, donesena je nova mjera stožera koja to sada dozvoljava.

Točno je da je sezona bila izvan svih očekivanja i da su rezultati tik uz one rekordne od prije dvije godine. Našoj divnoj obali još jednom su se posložite sve karte, jer našim mediteranskim susjedima nisu. Točno je i to da hrvatski ugostitelji ne egzistiraju samo na Jadranu – između Umaga i Dubrovnika, već i u ostatku naše države. A je li i njima bila sezona rekordnih razmjera?

Pitanje je i imaju li zaista svi kafići u ovoj državi terase na kojima su mogli nesmetano nastaviti rad posljednjih 11 mjeseci?

Mogli smo popratiti kako je Vlada jasno i glasno rekla da novaca za nastavak mjera za očuvanja radnih mjesta više nema. Je li odluka o otvaranju unutrašnjih prostorija kafića proizašla iz upravo te činjenice?

Podsjetila bih da je u posljednjih 18 mjeseci zatvoreno sveukupno oko 1100 ugostiteljskih objekata koji su sve zajedno zapošljavali oko 10.000 djelatnika. Uz to država i dalje drži visoke pragove za potpore, stoga i potpore koje su bile dodjeljivane, nisu bile dostupne svima.

Došlo je i do promjena navika građana, što je još jedan faktor koji nije za zanemariti.

Između redova da se zaključiti da ova grana privrede stoji na vrlo klimavim nogama. Uz najbolju volju za opstankom i puno truda, prognoze nisu najsvjetlije, barem ne u uvjetima u kojima bi opet došlo do zatvaranja.

Ugostitelji predlažu vladi smanjenje PDV-a na tople napitke, no ne čini se kao da se ova molba ozbiljno razmatra. Baš suprotno, ozbiljno se javno odgovorili da to nema smisla.

Kafići su dio naše kulture, socijalizacije, druženja, neformalnih sastanaka i uostalom razmjene građanskim mišljenja i građenje javnog mnijenja. Zatvaranje ili dugotrajnije privremeno zatvaranje dijelova kafića koji isto tako vode k zatvaranju, također ruše našu društvenu žilu kucavicu.

Tužno je gledati ovaj proces. Ugostiteljima svima želim puno upornosti i da ipak smognu snage prebroditi sva ova krizna razdoblja, jer ipak, duboko je utkano u nama da posjećujemo njihove lokale, dogovaramo poslove, ispijamo kavice, družimo se i jednostavno jesmo.

sveukupno oko 1100 ugostiteljskih objekata koji su sve zajedno zapošljavali oko 10.000 djelatnika. Uz to država i dalje drži visoke pragove za potpore, stoga i potpore koje su bile dodjeljivane, nisu bile dostupne svima.

Došlo je i do promjena navika građana, što je još jedan faktor koji nije za zanemariti.

Između redova da se zaključiti da ova grana privrede stoji na vrlo klimavim nogama. Uz najbolju volju za opstankom i puno truda, prognoze nisu najsvjetlije, barem ne u uvjetima u kojima bi opet došlo do zatvaranja.

Ugostitelji predlažu vladi smanjenje PDV-a na tople napitke, no ne čini se kao da se ova molba ozbiljno razmatra. Baš suprotno, ozbiljno se javno odgovorili da to nema smisla.

Kafići su dio naše kulture, socijalizacije, druženja, neformalnih sastanaka i uostalom razmjene građanskim mišljenja i građenje javnog mnijenja. Zatvaranje ili dugotrajnije privremeno zatvaranje dijelova kafića koji isto tako vode k zatvaranju, također ruše našu društvenu žilu kucavicu.

Tužno je gledati ovaj proces. Ugostiteljima svima želim puno upornosti i da ipak smognu snage prebroditi sva ova krizna razdoblja, jer ipak, duboko je utkano u nama da posjećujemo njihove lokale, dogovaramo poslove, ispijamo kavice, družimo se i jednostavno jesmo.

Komentari
Prethodni članakHrvatska je u plusu 44 milijarde kuna u odnosu na uplaćena sredstva u proračun Europske unije
Sljedeći članakTroje se potuklo zbog ljubavnih problema, u Okučanima narušavanje javnog reda i mira