Nakon Drugog svjetskog rata mnoge su tekstilne tvornice nacionalizirane te su igrale važnu ulogu u procesu industrijalizacije. Unutrašnje jugoslavensko tržište od oko 20 milijuna ljudi, i rastuća socijalistička ekonomija nakon Drugog svjetskog rata doveli su do širenja industrije. Upravo u taj proces spadaju i brojne tadašnje tekstilne tvornice od kojih su neke dio tog socijalističkog naslijeđa, a mnoge od njih su u današnja vremena prestale s radom ili su blizu toga.

Na primjer Varteks je jedna od rijetkih preustrojenih tvornica koja je preživjela kraj socijalizma i nastavlja rad na unutarnjem tržištu kao i izvozu zahvaljujući svojoj dugogodišnjoj tradiciji i izvrsnoj kvaliteti. Varteks je teško pogođen krajem jugoslavenskog tržišta i izgubio je mnoge svoje dućane širom Jugoslavije. Možda sada ima 1.000 radnika, ali u odnosu na jugoslavenskih 10.000 to je značajno manje.

Nije to situacija samo u poznatom nam Varteksu, kojeg je jedan naš poduzetnik odlučio spasiti, već u posljednjih 18 godina broj zaposlenih u tekstilnoj industriji pao je za 57 posto, investicije su se prepolovile, a na ljestvici onih koji stvaraju najveće prihode nisu više spomenuti Varteks, Čateks ili Duga Resa, nego poduzeća koja se bave preradom i doradom poliamidnih vlakana, proizvodnjom zaštitne opreme i uniformi.

Tako je, prema izvješću Financijske agencije iz ove godine, u tekstilnoj industriji od 2002. do 2019. godine broj zaposlenih pao za 57,1 posto. S 8.522 radnika iz 2002. godine, tekstilna industrija je u 2019. godini pala na 3.672 zaposlenih, a neke su tvrtke prestale postojati.

Kod velikih tekstilnih proizvodnji u našoj državi i vlasnici Kotek su ove godine odlučili je likvidirati i to s 360 zaposlenih, a požeška Orljava sa 180 zaposlenih otvorila je stečaj. Nekoliko ovakvih, za nas, giganata u tekstilnoj proizvodnji nisu se održali na tržištu Europe i Svijeta, jer ipak to je industrija u kojoj postoje zemlje koje nude masovniju proizvodnju, jeftiniju radnu snagu, manje poreze i ne regulirane zakone.
Ipak zanimljivo je spomenuti da su se u razdoblju od 18 godina prihodi u tekstilnoj industriji, iako s upola manje radnika, ostali gotovo isti, 2002. bili su 1,59 milijardi kuna, a 2019. godine povećali su se za sto milijuna kuna.

Naše „stare“ igrače poput Duge Rese, Čateksa, Varteksa, Kotka, Orljava zamijenili su „novi“ igrači poput tvrtke Aqualife Cro iz Oroslavja, Meditex iz Zaboka, Hemco iz Đakova, Splendor iz Klanjca…
Čestitam novim pobjednicima koji su pronašli nišu i kanale prodaje, a tekstilnim tvrtkama našeg djetinjstva pospremam samo u sjećanja jer izgleda da smo ih ipak zaboravili…

Mirela

Komentari
Prethodni članakKino Nova Gradiška prikazuje: Vječnici
Sljedeći članakTražiš posao?! Evo što se nudi na području županije…