Kada je otvorena prije nešto više od godinu i pol dana,Psihijatrijska bolnica na Strmcu nametnula je i neke nove trendove u liječenju najtežih psihičkih bolesnika. Jer, kako tvrdi i osnovni nauk bolničkog reda Milosrdne braće Svetog Ivana od Boga “katolički predznak u ovoj bolnici nije ideološki, nego vrijednosni”.Upravo stoga, krajnji je cilj svakom bolesniku i pacijentu približiti ljubav i pristupiti mu s velikim, otvorenim srcem.

Na tom tragu, stručnjaci bolnice u suradnji s brojnim hrvatskim, ali i talijanskim liječnicima, početkom mjeseca listopada, organizirat će stručni simpozij palijativne skrbi na temu “Kvaliteta života i skrbi u terminalnoj fazi bolesti.” Jer, gostoljubivost ne uključuje samo osnovni prihvat bolesnika, gostoljubivost je i promidžba zdravlja, ispraćaj umirućih i nastojanje pomoći prema najosjetljivijim stvarnostima ljudske slabosti. Iako koncept palijativne skrbi u hrvatskom zdravstvu još uvijek nije u potpunosti razrađen, obzirom na starosnu dob stanovništva, tema je to o kojoj bi trebali raspravljati stručnjaci različitih profila . Isto tako, njega bolesnika u terminalnoj fazi bolesti zahtjeva interdisciplinarni pristup-od onog strogo medicinskog, preko socijalnog, psihološkog do obiteljskog.

 

Vođeni tim idejama, organizaori simpozija kreirali su i stručne teme s kojima će upoznati niz relevantnih stručnjaka. O standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb upoznat će zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, primarijus dr.Zoran Lončar, o sveobuhvatnoj procjeni potreba bolesnika govorit će dr.Agostino Mascanzoni, iz Hospicija Tvoja druga kuća, Italija. S ulogom terapeuta, ali i značajem podrške  obitelji, upoznat će magistrica Renata Marđetko koordinatorica Centra za palijativnu skrb grada Zagreba.

 

Simpozij će biti održan 4.listopada  i osim što će predstaviti europsku medicinsku praksu, te način rada u talijanskim hospicijama, pokazat će koliko je, u završnoj fazi bolesti,  značajna interdisciplinarnost, kao i međusobna suradnja stručnih osoba, volontera i dobročinitelja.

Autor: Simonida Tarbuk

Komentari
Prethodni članakNova udruga proistekla iz Domovinskog rata
Sljedeći članakI mi konja za turističku utrku imamo!