Krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu dosegnuli su 119,3 milijarde kuna, što je 0,5 posto više u odnosu prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 0,3 posto, pri čemu je porastao udjel kunskih kredita, navodi se u analizi RBA, piše Poslovni dnevnik.

“Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je sa 41 posto krajem studenog 2016. na 48 posto krajem istog mjeseca prošle godine, odražavajući time trend razduživanja stanovništva u devizama i smanjenje valutnih rizika”, naveli su analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). 

Najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu uobičajeno čine stambeni krediti, 44,3 posto, a njihova ukupna vrijednost iznosila je krajem studenog 52,9 milijardi kuna. I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Tako je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima krajem studenog iznosio 26,2 posto, što predstavlja porast udjela za 6,7 postotnih bodova u odnosu na isti mjesec 2016.. Rast udjela kunskih kredita vidljiv je i u kategoriji gotovinskih kredita, ističu stručnjaci.

“Oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva u godini pred nama će prema našim očekivanjima biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari RBA.

Kako god dio stručnjaka uvjeren je kako će broj kredita, onih stambenih padati. Tim više što će se kreditna sposobnost procjenjivati na oprezniji način. – Procjena kreditne sposobnosti za stambene kredite je da treba biti rađena mnogo opreznije i detaljnije nego što to treba za neke kratkoročne manje kredite – za Poslovni dnevnik kazala je Sanja Petrinić Turković, direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u.

Zdenko Adrović iz HUB-a kazao je da je još rano zaključiti što se zbiva s kreditiranjem. – Možemo očekivati da će ekspanzija u koju smo krenuli sa stambenim kreditiranjem stati i biti usporena time što je kreditna sposobnost definirana na drugačiji način, naglasio je Adrović. Potvrdio je da su u najvećem problemu ljudi s prosječnim plaćama, ali svakako i ispodprosječnim te malo i iznadprosječnim. Kao primjer naveo je da će osoba s plaćom od 4000 kuna, što je ispodprosječna plaća, dobiti 50 posto manji kredit po novim pravilima. Kod plaće od 5000 kuna slična je razlika, kod plaće od 6000 kuna je razlika oko 32 posto, a  kod ovih viših plaća je malo manja razlika, naglašava.

Izvor: SBplus
Foto: Ilustracija 

Komentari