Danas će Novogradiščani proslaviti Dan grada i blagdan župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Programom svečanosti u 10,30 sati predviđeno je polaganje vijenaca kod spomen obilježja poginulim, smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima, u 11 sati u župnoj crkvi svečanu svetu misu predvodit će biskup požeški monsignor dr. Antun Škvorčević. U 12,30 sati počet će svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj će zaslužnim pojedincima i ustanovama biti uručena najviša gradska priznanja.

U svojoj relativno kratkoj i bogatoj prošlosti Nova Gradiška je od osnutka graničarski grad čiji žitelji vode neprekidnu borbu za nacionalnu opstojnost i neovisnost: s Turcima, austrijskim i ugarskim nasrtajima, veliko-srpskim režimima. U mirnodopskim razdobljima Novogradiščani jačaju gospodarsku i društvenu djelatnost.

Nova Gradiška osnovana je u doba baroka, u duhu apsolutističkog vremena kada se utemeljuju gradovi s ravnim paralelnim ulicama, koje se sijeku pod pravim kutom i prostranim četverokutnim glavnim trgom oko kojega se izgraduju crkve, te javne i privatne zgrade. Među prvim zidanim objektima počela je 1756. godine izgradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve Sv. Terezije s jedinstvenim baroknim tornjem u obliku piramide izvučenih bridova, u cementnoj oplati. Potpuno je završena 1765. godine kada je osnovana i rimokatolička župa. Ovaj spomenik vjere, kulture i trajanja grada zauzima danas središnje mjesto u staroj gradskoj jezgri i u novom grbu grada. Staro krajiško zdanje “glavne straže” s arkadama u prizemlju (oko 1770. godine, danas poznato kao “stari sud”) i župna crkva Sv. Stjepana (1828. danas BDM) sa klasicističkim detaljima i slikama Celestina Medovića, te nešto mlađa secesijska zgrada Gimnazije (1896.) i Šumarije (1913.) u danas obnovljenoj staroj gradskoj jezgi čine dominantne povijesno-arhitektonske točke Nove Gradiške.

Nakon ukidanja vojne krajine (1871.) i njezinog sjedinjenja sa civilnom Hrvatskom (1881.) Nova Gradiška postaje kotarsko središte, prometno se povezuje sa Zagrebom (željeznička pruga 1888.) i brže se razvija. Intenzivan gospodarski, društveni i kulturni život izmijenio je karakter vojničkog središta. Izgrađena je velebna pivovara Dragutina Lobea (1873.) na parni pogon, prva u Hrvatskoj, otvaraju se pogoni za preradu drveta, izradu opekarskih proizvoda, mlinovi – iz kojih nešto kasnije niču tvornice (Kruljac i sinovi /pokućstvo/, Nektar / sirupi i likeri/, paromlin Matoković, tvornica opeke u Novoj Gradiški, Cerniku, Rešetarima, tvornica žeste i kemička tvornica u Cerniku i dr.
Jača nacionalni duh i politička borba s germanskim i ugarskim nasrtajima na Slavoniju. Osnivaju se hrvatska društva: Dobrovoljno vatrogasno društvo (1871, prvo u Slavoniji), Hrvatska čitaonica (1874.), HPD “Graničar” (1886.), Hrvatski sokol (1906.) i druga.

Komentari