Vrhunac Svetog tjedna je Sveto vazmeno trodnevlje, koje započinje večernjom misom na Veliki četvrtak i koje još sačinjavaju Veliki petak i Velika subota.

Danas se Crkva spominje niza otajstvenih događaja neposredno pred muku Gospodina našega Isusa Krista. U ovoj misi slavimo posljednju Isusovu večeru: pozvani smo Gospodinovu stolu kojemu je on nekad pozvao svoje apostole.

Isto je tako tog dana Isus više puta svojim apostolima uputio ove riječi: «Ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!»  Time nas poučava da nema zajedništva s Kristom ako kršćanska zajednica nije prisno povezna služenjem svim ljudima.

Novogradiški župnik vlč.Mario Sanić:

Pranje nogu –  Ovim slikovitom gestom svećenik ponavlja ono što je Isus učinio svojim učenicima. Gospodin se je ponizio kao sluga, te j ena početku svoga oproštaja s učenicima ostavio djelo neizmjerne poniznosti i ljubavi. Kada im je oprao noge, rekao je: «Razumijete li što sam vam učinio? Ako ja Gospodin i Učitelj vama oprah noge, koliko većma treba da i vi jedni drugima perete noge.» Povezano s tom gestom, Gospodin daje učenicima novu zapovijed: «Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Po tom će svi znati da ste moji učenici!»

Konačno, te je večeri Isus ustanovio sakramenat Euharistije i Svetog reda. Sakrement svoga tijela i svoje krvi ostavio nam je kao oporuku uoči svoje smrti. Euharistiju slavimo spominjući se svega što je Isus za nas učinio – njegova života, smrti i uskrsnuća. Odstranimo od sebe sve što unosi podvojenost. Pomirimo se međusobno kako bismo pirimili Onoga koji nas je do kraja ljubio.

Obredi Velikog Četvrtka podsjećaju nas na tri znakovita čina koja su se zbila u Dvorani Posljednje večere: ustanova svećeničkog reda, ustanova Presv. Euharistije i ustanova civilizacije ljubavi. Svoju zadnju večeru Isus je učinio u sklopu živdovske Pashe koja je označavala prijelaz iz egipatskog ropstva u slobodu. Budući da se slavila na prijelazu iz zime ona je ujedno bila i svečanost proljeća.

Kada se Sveto otajstvo pohrani u svetohranište, svi se klanjaju u šutnji neko vrijeme. U isto vrijeme se raskriva oltar. Oltar predstavlja Krista. Kao što je Krist bio na Kalvariji sramotno svučen, tako će sada misnik u spomen toga raskititi oltar.

Hrvatski običaji na Veliki četvrtak

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona. U južnoj Hrvatskoj je običaj da se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona. Dječaci drvenim škegrtaljkama označuju vrijeme jutarnje, podnevne i večernje molitve Anđeo gospodnji te vrijeme početka crkvenih slavlja.

Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta. Iznimna je i po svom trajanju i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan.

Komentari
Prethodni članakGradonačelnik Vinko Grgić održao sastanak s predstavnicima korejske multinacionalne kompanije Hyoseong Electric
Sljedeći članakMirela Relković: “Izbacilo me iz takta”