Jer, postoje oni rijetki među nama koji u sebi nose izrazitu, opipljivu regionalnu notu, sve specifičnosti zavičaja, podneblja koje ih je kreiralo, a strast prema Slavoniji i baštini čuvaju duboko skrivenu u miomirisnim škrinjama. Uglavnom su to, prema definiciji, žene, majke i roditeljice, čuvarice zemlje i narodne riječi, čuvarice pjesme i ognjišta, Slavonke koje prema tradiciji oduvijek nose tri, ili čak sva četiri “ćoška” kuće.
Ivanka Grgić je jedna od takvih žena, žena na kojima počiva budućnost Slavonije i Šokadije.
Ivanka Grgić je i žena koju su 2010. na nacionalnom izboru u Pazinu prepoznali i proglasili Najuzornijom seoskom ženom. Po mnogočemu jedinstvena, Ivanka Grgić je i žena koja vlastitim primjerom, izrazitom lokal-patriotskom notom, osjećajem za selo i tradiciju, po mogočemu može biti uzor brojnim djevojkama i djevojčicama. Jer, ona je dokazala kako se i iz sela može uspjeti, a tradiciju i običaje učiniti istinskim brendom koji prepoznaju i Japanke i Amerikanke. Zahvaljujući ženi koju predstavljamo Slavonija i svi njeni rasuti biseri ponovno su skupljeni u Udrugu žena Brđani, udrugu koja od 2008.godine uspješno radi na opkupljanju i kvalitetnom organiziranju života žene na selu. Zahvaljujući Ivanki i njenim “curama” zaživjela je i “Jesen u Brđanima” jedinstvena manifestacija prepuna mirisa, okusa, boja i zvukova Slavonije.
Mlada, (rođena 1973. godine) uspješna, obrazovana (završen studij sanitarnog inženjerstva, trenutno na poslijediplomskom doktorskom studiju na Prehrambenom fakultetu u Osijeku), društveno, kulturno, politički aktivna, Ivanka Grgić, Brđanka i Slavonka, ruši predrasude i stereotipe, dokazujući kako su tradicija i vraćanje izvorištima ono što suvremenu, mladu ženu, itekako može učiniti sretnom.
A sve je počelo sasvim slučajno. Želeći aktivirati seoske žene, kreirati novu, poticajnu sredinu, ali i oživjeti prošlost, Ivanka je odlučila pokazati svima kako selo može biti centar zbivanja. I uspjela u svemu. Educirajući samu sebe, educirala je i brojne druge mještanke, ali im dala priliku da pokažu što uistinu mogu. Educirajući selo, educirala je i svijet, jer na njene su se, i aktivnosti Udruge žena Brđani, vrlo brzo zakačile i žene dalekog, bijelog svijeta. I tako je, priča o Brđanima, mjestu koje je teško pronaći i na geografskoj karti, otputovala do svih paralela i meridijana. Uz ulogu majke, supruge, predsjednice Udruge, Ivanka se vrlo brzo aktivirala i u Hrvatskom srcu, asocijaciji žena Hrvatske seljačke stranke, kao podpredsjednica, učeći i ostale članice kako je čuvanje tradicije, put ka obnavljanju snage i uloge žene u lokalnoj zajednici.
Spajajući izvorne ljudske i životne vrijednosti, ali i sve ono na čemu je Slavonija stasala, Ivanka je aktivnom društvenom i kulturnom životu, pridodala i političke aktivnosti, ne zaboravljajući kršćanske vrijednosti , ali i folklornu baštinu (aktivna u župnoj zajednici, članica liturgijske grupe, članica KUD-a Rešetari). Želeći javno pokazati što sve žene mogu, afirmirati njihovu snagu i sposobnosti, revitalizirati Slavoniju i učiniti je kolijevkom plodnosti i topline, shvaćajući kako novo vrijeme traži i nove, mlade, uspješne ljude spremne na nove izazove, Ivanka Grgić odlučila se uhvatiti u koštac i s čarima politike, i okušati na predstojećim lokalnim izborima kao kandidatkinja za načelnicu općine Rešetari. Kandidaturu su potvrdili odbor Općinske organizacije Hrvatske seljačke stranke, Županijska organizacija, a sa sjajnom kandidatkinjom upoznat je i predsjednik Branko Hrg .
Poznavajući ženu iz priče, ovo je tek početak. A onda će se Slavonija u Brđanima, ali i izvan njih, slaviti i kroz proljeća, ljeta i zime, a pisma i duša šokačka, usmenom predajom i pohvalama stići do svakog kutka planete. Jer, neke žene, potvrđuje to primjer Ivanke Grgić, znaju kako se čuva prošlost, živi sadašnjost i planira budućnost. Takve su žene oduvijek u Slavoniji držale tri, pa i sva četiri ćoška kuće.Zbog njih je Slavonija i opstala.
Autor: Simonida Tarbuk
