U Hrvatskoj se u 2017. godine ekološkom proizvodnjom bavilo 4023 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 477 proizvođača ili gotovo četrnaest posto više u odnosu na godinu ranije, odnosno 2016. godinu, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ekoloških poljoprivrednih prerađivača je, pak, bilo 357 ili 14,4 posto više. Podaci o ekološkoj proizvodnji u 2017., kako navode statističari, obuhvaćaju broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, korišteno poljoprivredno zemljište u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama, ostvarene prirode usjeva i trajnih nasada, ekološki uzgojenu stoku po vrstama i ekološke proizvode životinjskog podrijetla. Korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi iznosila je prošle godine 96.618 hektara i povećana je 3,2 posto ili za nešto više od 3 tisuće hektara u usporedbi s 2016. godinom.

Manje ekoloških vrtova

Najveći porast površine od 14,3 posto ili 1432 hektara bilježe trajni nasadi pod kojima je 11.790 hektara. Porasle su i površine pod trajnim travnjacima, za 4,2 posto, na 40.745 hektara, a površine pod oranicama i vrtovima pale su 0,1 posto, na 44.083 hektara.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2017. godini smanjenja proizvodnja šećerne repe, što je, kako navode statističari, utjecalo i na smanjenje proizvodnje korjenastih usjeva. Tako je proizvodnja korjenastih usjeva lani smanjena za 38,5 posto, na 800 tona.

Istodobno je proizvodnja industrijskog bilja porasla gotovo 52 posto, na 27.816 tona. Proizvodnja zelene krme u ekološkoj poljoprivredi prošle je godine zabilježila pad od 8,5 posto, na 74.080 tona, a pala je i proizvodnja žitarica, za 4,6 posto, na 45.330 tona, suhih mahunarki za 31,8 posto i svježeg povrća za 0,5 posto.

Ekološki proizvedenih konzumnih jaja prošle je godine proizvedeno 206.000 komada ili 17 posto manje nego u godini ranije. Pad proizvodnje zabilježen je i kod ekološki proizvedenog meda, za 38,3 posto ili za 18 tona, na 29 tona. Pala je i proizvodnja kozjeg mlijeka, za 17,6 posto, na 84 tone, a sirovog kravljeg mlijeka proizvedeno je 12,9 posto više ili 5671 tonu.

Više ekoloških ovaca

Podaci o broju ekološki uzgojene stoke pokazuju da je prošle, 2017. godine najviše povećan broj svinja, za gotovo 36 posto. Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke – goveda za 19,3 posto, ovaca za 8,9 posto i koza za 9,8 posto. Istodobno je broj ekološki uzgojene peradi pao 35,8 posto, a broj pčelinjih zajednica za 16,7 posto.

Valja također napomenuti da je prošle, 2017. godine najviše ekoloških poljoprivrednih proizvođača bilo na području Osječko-baranjske županije, potom na području Sisačko-moslavačke županije te na području Brodsko-posavske županije. Po mnogima ovakav veliki interes za ekološku poljoprivredi leži u činjenici da su potpore značajno više od potpora za konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Izvor: Glas Slavonije
Foto: Ilustracija 

Komentari
Prethodni članakNovogradiščani s Vatrenima ušli u polufinale Svjetskog prvenstva/Foto, Video
Sljedeći članakOdržana redovna skupština Udruge Matice hrvatskih umirovljenika grada Nova Gradiška