Nakon desetljeća postojanja, od 1. siječnja 2020. godine ukinuta je mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Kako su pojasnili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), mjera je ukinuta zbog promjena na tržištu rada. Naglasak u davanju potpora za zapošljavanje u 2020. bit će stavljen na mjeru pripravništva, pa pojašnjavamo koji su uvjeti korištenja ove mjere.

Mjera pripravništva će, kako su nakon ukidanja stručnog osposobljavanja istaknuli iz  HZZ-a, mladima omogućiti zapošljavanje uz sklapanje ugovora o radu. Napomenuli su tom prilikom i da će zapošljavanjem uz pripravništvo mladi imati ‘ekonomsku i socijalnu sigurnost’. Tako korisnici  SOR-a primaju novčanu pomoć i primjerice, nemaju pravo na plaćeno bolovanje, dok korisnici pripravništva primaju plaću sukladno razini obrazovanja i složenosti poslova koje obavljaju te će imaju materijalna i druga prava iz kolektivnog ugovora.

Za razliku od stručnog osposobljavanja, pripravništvo mogu koristiti i stariji od 30 godina, a mjera traje jednako, 12 mjeseci. Osobe koje žele koristiti pripravništvo moraju biti u evidenciji nezaposlenih, ali nema ograničenja na minimalno 30 dana, kao što je to slučaj kod stručnog osposobljavanja.

Mjera pripravništva može se koristiti i u realnom i u javnom sektoru.

U realnom sektoru tijekom pripravništva HZZ financira 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom, bez gornjeg ograničenja, prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i 50% troška prijevoza.

Kako stoji u uvjetima, ciljane skupine za korištenje mjere u realnom sektoru su nezaposlene osobe bez staža mirovinskog osiguranja, koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih. Druga ciljana skupina su nezaposlene osobe sa stažem osiguranja, ali bez staža osiguranja u svojoj obrazovnoj razini, koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom tijekom prethodnih šest mjeseci i prijavljene su u evidenciju nezaposlenih.  Više o samom pojmu ‘radnog staža’ i njegovoj točnoj definiciji možete pročitati ovdje.

Ciljanje skupine za korištenje mjere pripravništva u javnom sektoru su  nezaposlene osobe koje nemaju više od šest mjeseci staža osiguranja u zvanju u obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture prijavljene u evidenciju nezaposlenih.

U ovom sektoru HZZ financira 100% iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85% plaće radnog mjesta, a sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i trošak prijevoza sukladno Odluci Upravnog vijeća. Dodatno se u javnom sektoru financira trošak stjecanja pedagoških kompetencija za pripravnike koji se zapošljavaju u prirodoslovno-matematičko-informatičkom i tehničkom području, i to u iznosu do 10.000 kn.

Nekoliko je kriterija za odobravanje korištenja mjere u javnom sektoru. Prvo, radna mjesta na koja se osobe primaju u radni odnos moraju biti sistematizirana. Uz to, broj osoba koje poslodavci primaju ne smije biti veći od broja propisanog Odlukom nadležnog tijela ili ministarstva o broju pripravnika koji se može primiti u određenoj kalendarskoj, financijskoj godini. U javnom sektoru vrijedi i pravilo da se osobe mogu primati u radni odnos isključivo na radna mjesta koja čine temeljni posao određene javne službe (primjerice nastavnici u školama, socijalni radnici u centrima za socijalnu skrb i slično.

Izvor: srednja.hr

Komentari
Prethodni članakKino Nova Gradiška: U ponedjeljak drama ”Glas”
Sljedeći članakŽupaniji gotovo dva milijuna kuna za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda