Etimološki, riječ demokracija dolazi od dvije, više ili manje poznate grčke riječi. Jedna je DEMOS i označava narod, a druga je KRATEIN i znači vladati. Stari su nam Grci, dakle podarili demokraciju, koja se, doduše značajno razlikovala od ove naše, poznate današnje. Kod Grka demokracijom su se mogli baviti samo oni najbolji i najmoralniji u svakom pogledu. U ovoj našoj, današnjoj demokraciji, stvari ne funkcioniraju baš’ tako, i koliko god bilo dobro što u demokraciji danas može ( bar na deklarativnoj osnovi) sudjelovati svatko, isti taj princip demokracije, istovremeno i nije baš, uvijek, pozitivan. Suvremena, opće prihvaćena definicija kaže kako je demokracija univerzalno prepoznat ideal, cilj koji se temelji na zajedničkim vrijednostima koje dijele narodi u svjetskoj zajednici, bez obzira na kulturne. političke, vjerske i ekonomske razlike. Demokracija je temeljno pravo državljana i građana koje se treba ostvarivati pod uvjetima slobode, jednakosti, transparentnosti i odgovornosti, s dužnim poštovanjem pluralnosti stavova i u interesu cijelog društva. Demokracija je, dakle, istodobno i ideal, ali i skup institucija i praksi koje imaju za cilj osigurati konstruktivno okruženje za svaog pojednica, ali i za društvo u cjelini.
Međunarodno obilježavanje Dana demokracije prilika je da parlamenti diljem svijeta naglase važnost demokracije, podsjete što ona, zapravo, jest, rasprave izazove s kojima se svakodnevno susreće, te podsjete na odgovornost koju imaju parlamenti kao ključne instiutucije demokracija.
Vjerujete li da živimo u demokraciji, sretan vam današnji dan. Ukoliko još uvijek sumnjate, učinite nešto i pokušajte promijeniti stvari. Jer, uz brojne manjkavosti, kojih smo svjesni svakoga dana, demokracija je,još uvijek, najbolji oblik društveno-političkog uređenja i stoga bi jedina, bar na onoj, već spominjanoj, deklarativnoj razini, trebala pružiti mogućnost i priliku svakom pojedincu.
Autor: Simonida Tarbuk
