Autor: Jerko Zovak/Sbplus

Brodsko-posavska županija, 2009. godine, imala je 203.175 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine njih 165.146. Dakle, za 38.029, ili 19 posto manje. Za sedam godina Brodsko-posavska županija izgubila je 59 posto Slavonskog Broda, odnosno dvije i pol Nove Gradiške.

NAKON jednog sprovoda u Vrbanji, tijekom razgovora s prijateljicom iz mladosti, potpisnik ovog priloga čuo je podatak da u tom slavonskom selu, trenutno, živi 1700 ljudi, a 1971. bilo ih je 3.740. Iz 665 dimnjaka moguće je vidjeti dim, kaže, a 553 obitelji (83 posto) primilo je svećenika i posvetilo dom.

 ‘Osijek i Dublin dvije su polovice pješčanog sata, s time da je Osijek gornja polovica’

Konsterniran činjenicom da je, za 45 godina, jedno od najnaprednijih hrvatskih sela – prepolovljeno, odlučio sam malo dublje zaviriti u statističke podatke iz teme: ubrzano smanjenje stanovništva i trajno iseljavanja Hrvata (i drugih naroda i narodnosti) nakon stjecanja nezavisnosti. Dakle, nakon što su Hrvati ‘svoju pušku stavili na svoje rame i svoju lisnicu u svoj džep’. Nema veće ironije od obrnute proporcionalnosti između proklamiranog ideala i ostvarene političke zbilje.

Hrvatska je 1996. godine imala 4,49 milijuna stanovnika, a Državni zavod za statistiku procjenjuje kako nas je koncem 2015. bilo 4,19 milijuna. Ako je točan podatak da je tijekom 2016. iselilo 100 tisuća ljudi, Hrvatska trenutno ima 4,10 milijuna stanovnika, odnosno, za 20 godina oko 400 tisuća ljudi je manje, ili 9,13 posto.

Dakako, ne iseljavaju ljudi iz svih dijelova Hrvatske podjednako. Dapače, zahvaljujući većini političara nedoraslih preuzetoj zadaći, koji su državu vodili 25 godina svjesnom i permanentnom diskriminatorskom politikom, Slavonija je gospodarski te, posljedično, populacijski opustošena.

Prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011 godine, u Slavoniji je živjelo 806.192 stanovnika, ili 19.8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. godinu, kad ih je bilo 977.391, zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13.5 posto (apsolutno za 171.199 osoba).

O stanju u Brodsko-posavskoj županiji – detaljno – prije šest godina pisali smo OVDJE

Službeni popisi stanovništva

Prema službenoj evidenciji Policijske uprave brodsko-posavske
Grad Slavonski Brod, 2009. godine imao je 73.460 prijavljenih građana, a 31.12. 2016. imao ih je 64.730. Dakle, 8.730, ili 12 posto manje.
Grad Nova Gradiška, 2009. godine imao je 18.567 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine imao ih je 15.797. Dakle, 2.770 ili 15 posto manje.
Sva sela Brodsko-posavske županije, 2009. godine imala su 111.148 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine imala su ih 84.619. Dakle, 26.539, ili 24 posto manje.
Brodsko-posavska županija, 2009. godine, imala je 203.175 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine njih 165.146. Dakle, za 38.029, ili 19 posto manje.
Za sedam godina Brodsko-posavska županija izgubila je 59 posto Slavonskog Broda, odnosno dvije i pol Nove Gradiške.

Prema službenoj evidenciji Policijske uprave brodsko-posavske
Grad Slavonski Brod, 2009. godine imao je 73.460 prijavljenih građana, a 31.12. 2016. imao ih je 64.730. Dakle, 8.730, ili 12 posto manje.
Grad Nova Gradiška, 2009. godine imao je 18.567 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine imao ih je 15.797. Dakle, 2.770 ili 15 posto manje.
Sva sela Brodsko-posavske županije, 2009. godine imala su 111.148 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine imala su ih 84.619. Dakle, 26.539, ili 24 posto manje.
Brodsko-posavska županija, 2009. godine, imala je 203.175 prijavljenih građana, a 31.12.2016. godine njih 165.146. Dakle, za 38.029, ili 19 posto manje.
Za sedam godina Brodsko-posavska županija izgubila je 59 posto Slavonskog Broda, odnosno dvije i pol Nove Gradiške.

Budući da su dinamika gospodarskog posrnuća i, posljedično, iseljavanje slavonskog stanovništva postali zapanjujuće ubrzani, nije za očekivati da bi u narednih par godina trend mogao prestati. Dapače.

Mada su i za vrijeme socijalističke Hrvatske, od 1960. godine, ‘reproduktivni’ Hrvati odlazili na rad u Europu, oni su obitelji zasnivali u Hrvatskoj i, u pravilu, nisu ih vodili sa sobom u svijet.

Ono što je za “Nezavisnu državu Hrvatsku” najtragičnije jeste činjenica da su njezini nacionalistički i oportunistički lideri opljačkali i/ili devastirali većinu onoga što su socijalisti izgradili te Hrvati nemaju se kamo vratiti.

Ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je priču o tržištu nekretnina u Hrvatskoj, konkretno o masovnoj rasprodaji starih kuća u Slavoniji koje nema tko kupiti

‘U Hrvatskoj se na kućama mogu vidjeti dvije vrste tabli. Jedna vrsta se nalazi na obali’, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u članku ‘Nije još do kraja gotovo’ u kojem opisuje situaciju na istoku Hrvatske. U svakom slučaju, na obali se na kućama mogu vidjeti natpisi ‘Zimmer frei’, ‘Rooms’ ili ‘Sobe’ koji svjedoče o živahnom turizmu na Jadranu.
Natpisi na kućama u Slavoniji, piše FAZ, glase ‘Prodajem kuću’ ili ‘Prodaje se’. ‘Panonska nizina nigdje nije tako lijepa. Uske ulice prolaze između polja suncokreta i kukuruza, sela na čijim krovovima rode imaju gnijezda…’, pjesnički se opisuje slavonska idila ‘u kojoj bi se moglo na miru odgajati djecu’, ali posjetiteljima ubrzo postaje jasno da nitko neće kupiti sve te slavonske kuće koje su na prodaju. Neke su oglasne table već zahrđale ako su od metala ili izblijedjele ako su od plastike, no mogu se vidjeti i u gradovima i u selima Slavonije.’Druga vrsta tabli nalazi se u Slavoniji, u kraku Hrvatske koji se od Zagreba proteže istočno i završava daleko od mora, gdje je i sama Hrvatska postala otok – okružena Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom s tri strane. Mađari ne znaju što bi tražili u Hrvatskoj, a Srbi i Bosanci od rata u Jugoslaviji znaju da tu nemaju što tražiti. Zato se svi drže dalje od otoka Slavonije’, piše FAZ.
Citira se jedna mlada Osječanka koja za FAZ kaže da ‘se svaki tjedan iz grada odseli dvoje ili troje njezinih poznanika koji nemaju posla i zato odlaze’. Slavonci se sele u Zagreb, Austriju i Njemačku te Irsku. ‘Osijek i Dublin dvije su polovice pješčanog sata, s time da je Osijek gornja polovica’, konstatira FAZ.
FAZ navodi i kako se danas u Slavoniji često može čuti kako ljudi kažu da su mislili kako je sve previše centralizirano u Jugoslaviji i sve ide u Beograd, ali ‘tek sada vidimo što je centralizacija’. Osijek se nalazi između Zagreba i Beograda, 200 kilometara od drugog velikog grada.
Na kraju posjetitelju postaje jasno, zaključuje FAZ, da table na kojima piše ‘Prodajem kuću’ zapravo znače sljedeće: ‘Otišao sam.’

 

Komentari
Prethodni članakUrnebesna komedija prema tekstu Fadila Hadžića – kultni DRŽAVNI LOPOV gostuje u četvrtak, 26. 1. u Novoj Gradiški!
Sljedeći članakMinistar Tolušić u Novoj Gradiški svečano otvorio 19. Poljoprivredno-poduzetničke ideje /foto