U Hrvatskoj je od početka 2017. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 15 muškaraca i 10 žena. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od hepatitisa C boluje oko 40.000, a od hepatitisa B 20.000 osoba. Godišnje se otkrije oko 200 novooboljelih od hepatitisa C i stotinjak od hepatitisa B.

Od siječnja do kolovoza ove godine u 19 zemalja EU/EEA (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Engleska i Wales), prijavljeno je čak 11.212 laboratorijski potvrđenih slučajeva hepatitisa A, što na temelju podataka prijava zaraznih bolesti pristiglih u Europski centar za prevenciju i suzbijanje bolesti (ECDC) predstavlja četverostruki porast u odnosu na prosječan godišnji broj prijava (2594) za razdoblje od 2012. do 2015. godine. Oboljelo je u prosjeku 4,3 puta više muškaraca od žena, dok se udjel oboljelih muškaraca posljednjih mjeseci smanjuje, piše Glas Slavonije.

– Od početka lipnja 2016. godine kad je počela epidemija, do kraja rujna 2017. godine, u 20 država EU-a/EEA prijavljeno je 2873 oboljelih od hepatitisa A za koje je laboratorijski potvrđeno da su epidemijski povezani. Među oboljelima za koje je poznat podatak o spolu gotovo je 90 posto muškaraca, ili čak ili 2582 (9,3 puta više muškaraca nego žena). Među oboljelima za koje postoji podatak o spolnoj orijentaciji, 76 % (738/970) čine muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima.

U Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj prijavljeno je šest grupiranja bolesti koje se prenose hranom s po 15-ak oboljelih podudarnih sa sojem virusa izoliranih u epidemiji hepatitisa A ove godine. Kao rezultat širenja ove epidemije zabilježen je povećan broj oboljelih žena, djece i starijih osoba, uz usporedno i nadalje prisutno bilježenje zaraze u muškaraca. Slovačka je tijekom 2017. godine do sada prijavila 13 epidemija hepatitisa A među pripadnicima manjinskih skupina kao što je romska populacija. Češka i Grčka su jedine zemlje u kojima je zabilježen povećan broj oboljelih od hepatitisa A s podjednakim brojem oboljelih muškaraca i žena. U Grčkoj i Italiji zabilježena su grupiranja oboljelih kod kojih je moguća povezanost s konzumacijom morskih plodova, no nedostaju podaci o sekvenciranju uzročnika da bi se mogli povezati sa sojevima uzročnika aktualne epidemije, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

U Hrvatskoj je od početka 2017. godine zabilježeno 25 oboljelih od hepatitisa A, od čega je 15 muškaraca i 10 žena. Svi navedeni podaci ukazuju na epidemiju koja još uvijek traje i na činjenicu da se u budućnosti može očekivati još oboljelih od hepatitisa A u Europi i u Hrvatskoj. Kada je o drugim oblicima ove bolesti riječ, procjenjuje se da u Hrvatskoj od hepatitisa C boluje oko 40.000, a od hepatitisa B 20.000 osoba. Godišnje se otkrije oko 200 novooboljelih od hepatitisa C i stotinjak od hepatitisa B.

Adriana Vince iz Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” kaže kako je prijedlog Nacionalne strategije predan Ministarstvu zdravstva te da je cilj do 2030. smanjiti mortalitet za 65 posto, kroz dijagnosticiranje i liječenje godišnje 400 bolesnika s virusnim hepatitisom C te istovremeno smanjiti transmisiju bolesti, kako bi do 2030. bilo što manje novoinficiranih. “Bolesti povezane s finalnim stadijem jetrenog oštećenja, dakle ciroza jetre i hepatocelularni karcinom, danas su u Hrvatskoj na desetom mjestu po smrtnosti, a kod muškaraca na sedmom mjestu”, kazala je Vince.

Jeste li u rizičnoj skupini?
Hepatitis A, ili zarazna žutica, akutna je zarazna bolest jetre. Prosječna inkubacija traje 28 dana (u rasponu od 15 do 50 dana). Može se prenijeti kontaminiranom vodom, hranom, prljavim rukama ili feko-oralnim putem među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim, ili kontaktima u kolektivima kao što su vrtići i škole). Pod većim rizikom za zarazu su primatelji zaraženih krvnih pripravaka, osobe koje koriste droge injektiranjem, muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istoga ili oba spola i beskućnici. U odraslih je početak bolesti obično nagao s povišenom temperaturom, slabošću i bolovima u trbuhu, a žutica je dominantan simptom. Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, posebice higijena ruku, kao i mogućnosti cijepljenja. Savjetuje se odgovorno spolno ponašanje radi sprječavanja, odnosno smanjenja rizika te izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa, odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.

Izvor:Sbplus/Foto:Ilustracija

Komentari
Prethodni članakProjekt Okusi Hrvatske tradicije – Okusi graničarskog posavlja
Sljedeći članakNaša posla: Umjesto dobro jutro, svako jutro kutija smeća pred vratima