Agencija za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova održala je predavanje o EU fondovima u Velikoj vijećnici županijske skupštine. Djelatnice navedene agencije održale su prezentacije, Ines Kos o samoj agenciji, dok je Ana Markuz izložila Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU.

Kos je navela kako je u razdoblju od 2014. do 2020. planirana provedba ukupno 13 programa prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje. U sklopu programa „Europa 2020″ nalazi se 11 tematskih ciljeva strategije regionalnog razvoja. Zakon o regionalnom razvoju bi trebao biti donesen krajem ove godine, a usklađivanje Zakona tijekom 2014. Kos je istaknula da bez obzira što nam takozvani koeficijent razvijenosti nije na visokoj razini na nama je da neovisno o indexu imamo dobro pripremljenu projektnu dokumentaciju. Dakle, trebamo sve ostaviti sa strane i čekati povoljnu priliku. Ana Markuz iz Agencije za regionalni razvoj prilikom svog predavanja rekla je kako će prednost nad budućim projektima svakako imati najnerazvijenija područja Republike Hrvatske, što je u slučaju Brodsko-posavske županije velika prednost s obzirom da i naša županija, ali i Slavonija, nažalost, spadaju u tu kategoriju.

“Zato se i uveo indeks razvijenosti i u ova oba programa, državnog razvoja lokalne zajednice i programa pripreme za financiranje iz EU fondova, slažu priču na način da ona područja koja najviže zaostaju imaju prednost i mogu dobiti najviše sredstava, naravno uz uvjet da su projekti dobro pripremljeni i dovoljno kvalitetni, te da mogu proći onu opsežnu proceduru bodovanja”, kaže Markuz.

Brodsko-posavska županija je od mogućih 1,126 mil. kuna do sada uspjela dobiti 850 tisuća kuna, što iznosi 76%. Što se tiče županijskih projekata koji su sufinancirani novcem EU, od ukupno 50 projekata vrijednosti 250 mil. kn, završeno je njih 35 u iznosu od 123 mil. kn. No, bez obzira što smo dosta sredstava povukli iz EU fondova, pročelnik upravnog odjela za EU integracije naše županije Marijan Štefanac ističe kako praksa pokazuje da imamo jedan diskontinuitet između centralne i lokalne vlasti.

“To znači da ipak nismo pravovremeno informirani, odnosno da ne dobivamo redovno informaciju, nego na kapaljku. Praksa bi trebala biti da smo češće vezani za ministarstva i da je ta interaktivna komunikacija kvalitetnija. To se sigurno mora popraviti, jer moramo imati pravovremenu informaciju, pogotovo kada je u pitanju predfinanciranje i sufinanciranje razvojnih projekata”, napominje Štefanac.

Autor: Nikola Knežević/photo: BPŽ

 

Komentari
Prethodni članakIgor Mendek i Davorin Lončarić osvojili teniski turnir parova
Sljedeći članakOdržan Sajam poslova Brodsko-posavske županije