Odavno je poznato kako je Slavonija nepresušna škrinja sačuvanih, ali i pomalo zaboravljenih etno bisera. Stoga je svaki pokušaj revitalizacije starih običaja hvale vrijedan, ali i primjer kako se čuva blago šokačko.

Danas se čak ni  najstariji Šokci i Šokice među nama, zasigurno  ne  sjećaju starih, dobrih vremena u kojima su naši preci na konjima graničarima uz Savu odnosili hranu, a na povratku se zaustavljali u usputnim selima kod prijatelja, poznanika i rodbine, razmijeniti pokoju prekosavsku novost, najnoviji vojni trač, nešto pojesti, ali i “zapivati”.

Stari graničarski običaj ( koji se u određenim dijelovima Slavonije, posebno u istočnim županijama sačuvao sve do danas ), zahvaljujući entuzijastima iz Bodovaljaca, u nešto izmijenjenoj formi,  zaživio je i na našem terenu prije nekoliko godina.  Konjanici jašu i danas, isključivo u svečanom ruhu, s ciljem čuvanja bogate nam povijesti, u vrijeme pokladnog slavlja.  I unatoč uvjerenju kako običaj ima za cilj promovirati ljubav prema konjima  ( kao iskonskoj slavonskoj životinji koja nas je, na različite načine oblikovala i  definirala i koja bi s pravom mogla nositi epitet Svete ) , znalci kažu kako je cilj ovakvog svečarskog jahanja nešto sasvim drugo.

Konji su bili sredstvo uz čiju su pomoć bećari lakše mogli doći do djevojačkih dvorišta , u društvu prijatelja, da bude manje sumnjivo. Običaj korijene vuče još  iz vremena kada su savski graničari granicu čuvali od Turaka.

Ekipa istinskih zaljubljenika u konje, ljudi koji s ogromnim entuzijazmom žele obnoviti i tradiciju konjogojstva u ovom dijelu Brodsko posavske županije okupljeni u Udrugu za promicanje kulturnih i tradicijskih vrijednosti “Pokladno jahanje”;  Bodovaljci, prošle su godine  po prvi puta predstavili jedinstveni običaj koji bi s malo sluha, ali i dobrog vjetra u leđa od strane turističkih institucija, mogao i trebao postati zaštitni znak županije, ali i istinski izvozni brend.  Povorka pokladnih jahača proći će prašnjavim putevima slavonskim i ove godine  u subotu, 9.veljače i oživjeti tradiciju.

Pravila običaja nalažu da u pokladnoj konjaničkoj povorci mogu sudjelovati samo jahači  u svečanim narodnim nošnjama, koje će na putu kroz selo, onako prema tradiciji, častiti mještani s istinskim  slavonskim pokladnim specijalitetima- krafnama, jabukovačom, rakijom, ali i domaćim vinom.

Autor: Simonida Tarbuk

Komentari
Prethodni članakŽena koja drži (tri) četiri “ćoška” kuće/ razgovor s povodom
Sljedeći članakProslava s pokrićem