Loša demografska slika Brodsko-posavske županije nije vidljiva samo kroz odlazak velikog broja obitelji, mahom mladih, u inozemstvo, nego i činjenicom da se i oni koji ostaju, zbog prilično teške socioekonomske slike, sve rjeđe odlučuju na veći broj djece.

U hrvatskim rodilištima 2018. godine rodilo se 791 dijete više nego 2017. godine i to je bio najveći zabilježeni plus u posljednjih 10 godina. No, podaci ove godine ruše prošlogodišnji optimizam i još jednom potvrđuju da je Hrvatska duboko u negativnim trendovima kad je natalitet u pitanju. Od 28 rodilišta pozitivne brojke bilježi njih tek pet, jedno je na nuli, a svi ostali bilježe manje rođene djece nego godinu ranije. Ukupno, u rodilištima je lani rođeno 988 djece manje nego 2018. godine.

U Novoj Gradiški rođene su lani 334 bebe što je za tri manje nego godinu dana prije što je Novu Gradišku svrstalo na 10. mjesto od ukupno 28 gradova

Vladine demografske mjere ne daju rezultate, u Hrvatskoj je u prošloj godini rođeno manje djece nego 2018., pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o procjenama broja rođenih i umrlih, te sklopljenim brakovima. Tako su u 2019. godini rođene 36.143 bebe, što je 802 djece manje nego godinu dana ranije. Prve su to procjene, sačinjene na osnovi prijava u matici rođenih, ali je malo vjerojatno da će doći do nekih značajnih promjena kad se objave službeni podaci.

Nije potrebno napominjati da je to najmanji broj djece rođene u Hrvatskoj otkad se rade statistike i da ovakav trend prijeti da već sljedeće godine taj broj padne ispod 36 tisuća.

Zabrinjavajući trend

Deset godina ranije, kad su demografski stručnjaci upozoravali kako je trend odavno zabrinjavajući i da se nešto mora učiniti, u Hrvatskoj je bilo rođeno 44.577 djece, što znači da se otad broj rođene djece po godini smanjio za 19 posto.

Demograf Stjepan Šterc već godinama, kao i druge kolege demografi, upozorava da je situacija alarmantna.

“Poruke koje nam dolaze ne dokazuju da se demografija shvatila kao strateško pitanje. Sve dobro izgleda na programskoj razini, ali u provedbi gotovo nema ozbiljnijh pomaka. Posljednji program iz 2016. bio je esksplicitan, ali na operativnoj razini stvari stanu”, kaže Šterc.

“Budućnost neće dobro izgledati”, upozorava Šterc i nastavlja da nema nikakvog programa za povratak iseljeništva i zaustavljanje iseljavanja mladih.

Izvor: N1

Foto: Ilustracija

Komentari
Prethodni članakETEŠ Nova Gradiška: Filip Wirth drugu godinu za redom županijski prvak u informatici
Sljedeći članakU nedjelju u Novoj Gradiški tematski stand-up show: ”Mi muškarci, vi žene!”