Društvo naša djeca Rešetari, još je jednom dokazalo kako je istinski pokretač kulturnih i zabavnih aktivnosti na području općine, ali i kako se entuzijazmom i kreativnošću, i bez velikih financijskih sredstava, itekako može uspjeti. Ovih su se dana, zahvaljujući prijateljstvu i suradnji s istarskom općinom Kanfanar vratili sa sedmodnevnog ljetnog kampiranja u kampu Colone u Balama.

Riječ je o sada već tradicionalnom ljetovanju, proizašlom iz dugogodišnjeg prijateljstva Općine Rešetari i Općine Kanfanar, čiji su predstavnici inicirali, ali i značajno financijski pomogli ljetovanje u njima susjednoj općini Bale.  Pripremajući se za ovogodišnje ljetovanje , ali i želeći uzvratiti gostoprimstvo, predstavnici Društva naša djeca i općine  Rešetari, proteklih su zimskih praznika male Istrijane dočekali na svom terenu u njima jedinstvenom zimskom ambijentu. Kako Općine nema dovoljno smještajnih kapaciteta, svojevrstan izazov, koji se pokazao kao pun pogodak, bio je organiziran smještaj u školi u prirodi u Cerničkoj Šagovini. Zimske, snježne radosti, posjet klizalištu, ali i svakodnevni izleti po novogradiškom kraju-program je ponuđen gostima iz Istre tijekom pet dana.

Nakon zimovanja u Slavoniji, red je došao na ljetno putovanje. S prvim danom mjeseca srpnja mali članovi Društva naša djeca Rešetari zajedno sa stručnim vodstvom krenuli su na put prema Istri. U ranim poslijepodnevnim satima u središtu Kanfanara dočekao ih je načelnik Općine, Sandro Jurman i predsjednica  mjesnog Društva naša djeca, Sandra Orbanić s najbližim suradnicima. Nakon zajedničkog, pozdravnog ručka u Kanfanaru, djeca su stigla u kamp. Tijekom sedmodnevnog kampiranja o djeci su u svakom trenutku brinuli voditelji-Danijela Perković, Ivana Šamal, Ivana Novosel, Jasna Terzić, Maja Mlađen i Matej Paunov. Domaćini su malim Slavoncima pripremili sadržajno iznimno bogat program. Jutro je počinjalo tjelovježbom pod vodstvom kineziologa Mateja Paunova, zaduženog i za školu plivanja. Slobodno vrijeme bilo je ispunjeno nizom zanimljivih aktivnosti i kreativnih radionica. Tako su, između ostaloga, djeca osmišljavala plakate i logotipe vlastitih šatora, međusobno se oslikavala tehnikom body paintinga i za sve to, svakog dana, prikupljali bodove, koji su, na kraju ljetovanja, odlučili tko će ponijeti titulu najboljeg šatora, ali i najboljeg dječaka i djevojčice.Zanimljive dnevne aktivnosti upotpunio je jednodnevni izlet u Rovinj u organizaciji vodstva Društva naša djeca Kanfanar. Bila je to prilika da mali gosti ovaj morski dragulj upoznaju i kroz vožnju brodom, a zahvaljujući jedinstvenoj mogućnosti ronjenja s bocama uz stručno vodstvo, otkriju i čari podmorja. Posljednju večer ljetnog kampa male Rešetarce posjetili su njihovi vršnjaci iz Kanfanara. Učiteljica Jasna Terzić potrudila se posljednju zajedničku večer učiniti posebnom, prezentiravši stare slavonske igre, kojima su naši klinci podučili male Istrijane. Za večeru su posluženi tradicionalni gastronomski specijaliteti regije, šalša skuhana na otvorenoj vatri, pljukanci i naravno, poklon gostiju-najreprezentativniji slavonski proizvod, kulen. Sve je kulminiralo pjesmom, plesom i noćnim kupanjem. Prilika je ovo i za javnu zahvalu ljudima koji su tijekom sedam dana, odvajajući vlastito slobodno vrijeme, nesebično  brinuli o malim gostima, poput kuharice iz Dječjeg vrtića Bale, ali i svih volontera Društva naša djeca. Posebno hvala ljudima velikog srca, mještanima Općine Rešetari koji su financijski, ali i donacijom vlastitih proizvoda potpomogli realizaciju ovog opsežnog projekta.Obzirom na reakcije i sjajne dojmove, kako roditelja, tako i polaznika ljetnog kampa, članice Društva naša djeca, ukoliko dozvole financije, tijekom školskih praznika, planiraju još jedan odlazak na more, ovaj puta s drugom grupom djece. Kako Društvo naša djeca okuplja, uglavnom entuzijaste, ljude koje vodi isključivo želja za dobrobiti djece, kao i univerzalne vrijednosti Opće deklaracije o njihovim pravima, pozitivne reakcije i osmjeh na dječjim licima, uglavnom je i najveća nagrada. Potvrđuju to i dojmovi s ovogodišnjeg ljetnog kampiranja, zauvijek pohranjeni u srcima i albumima.

Autor: Simonida Tarbuk / Maja Mlađen

Komentari
Prethodni članakŠto je napisano, napisano je…povratka nema
Sljedeći članakZa biološki pročistač Rešetara ubrzano rješavanje imovinsko-pravnih odnosa