Poljoprivredno zemljište je resurs bez kojeg nema proizvodnje hrane i bez kojeg će hrvatski poljoprivrednici postati najamna radna snaga stranih veleposjednika.

Da se takav scenarij ne bi dogodio Hrvatska seljačka stranka je interpelacijom o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima, u lipnju 2019.,zatražila od Hrvatskog sabora raspravu o hrvatskom poljoprivrednom zemljištu i pronalasku načina kojim bi se hrvatskim poljoprivrednicima dala mogućnost kupovine ili dugogodišnje koncesije državnog poljoprivrednog zemljišta prije nego li našu, hrvatsku zemlju budu mogli kupovati strani državljani.

U HSS-ovoj interpolaciji između ostalog piše: “Jedna od temeljnih zadaća Vlade Republike Hrvatske nezaštita strateških interesa Republike Hrvatske, odnosno, njenih građana, a malo je, ili nema strateškijih interesa od zaštite hrvatske zemlje. Vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem čuva se ono malo suvereniteta koji je Hrvatskoj ostao. Poljoprivredno zemljište jest preduvjet samoopstojnost i države i njenih građana.”

Poljoprivredno zemljište u hrvatskom vlasništvu preduvjete razvoja za samodostatnu proizvodnju hrane. “Moratorij na prodaju zemlje strancima, koji ističe u siječnju 2020., može se produljiti na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Uostalom, i starije članice Europske unije svojim zakonima, pa i ustavima, onemogućuju ili znatno otežavaju strancima kupnju njihovog poljoprivrednog zemljišta. I u našem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine 20/2018)jasna je nakana da se zaštiti vlasništvo što i HSS traži od Hrvatske Vlade i Hrvatskog sabora.

HSS očekuje da se Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima uvrsti u dnevni red prve jesenske sjednice Hrvatskog sabora kako bi se donijeli akti koji će hrvatskim državljanima osigurati upravljanje strateškim hrvatskim resursom, poljoprivrednim zemljištem.

Bez zemljišta nema proizvodnje hrane, a hrana je postala najjače oružje, najjače svjetske ekonomije natječu se u količinama izvezene hrane i zauzimaju strateške pozicije. Hrvatski donositelji odluka imaju priliku domoljublje pokazati zadržavanjem hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u hrvatskom vlasništvu. – poručili su izu HSS-a

Komentari
Prethodni članakJesu li nam iz Srbije stigli kontaminirani krastavci?
Sljedeći članakMiss Hrvatske 2019: Brođanka Tea Pavičić miss fotogeničnosti