Saborski zastupnici HSS-a Davor Vlaović i Željko Lenart saborsku ljetnu stanku koriste za obilazak poljoprivrednih proizvođača i tvrtki koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Posjetili su tvrtku Korina proizvodnja d.o.o iz Novske koja se bavi stočarskom i ratarskom proizvodnjom, proizvodnjom stočne hrane, tovom junadi, proizvodnjom mlijeka, prijemom, sušenjem, doradom i skladištenjem žitarica i uljarica te proizvodnjom krmnih smjesa.

Razgovarali su sa Željkom Mirosavljevićem, direktorom tvrtke koja zahvaljujući cijelom spektru aktivnosti u poljoprivredi opstaje na tržištu i gospodarskoj karti Hrvatske.

Mirosavljević je u razgovoru rekao : „Pšenica je ove godine imala optimalne uvjete za razvoj te je vrhunske kvalitete i urodom smo zadovoljni. Strahujemo za ostale ratarske usjeve posebno za kukuruz i soju kojima nikako, u vrijeme cvatnje i nalijevanja, ne pogoduju visoke temperature i temperaturni šokovi koji su itekako prisutni ovoga ljeta. Opstanak na tržištu osigurava nam raznolikost proizvodnje, kombinacija ratarstva, stočarstva i voćarstva. Poznato je da uska specijalizacija na našem nesigurnom tržištu nije dobra. Trenutno smanjujemo proizvodnju mlijeka, prodajemo muzne krave jer ta proizvodnja proizvodi gubitak na dnevnoj i mjesečnoj bazi. Tov junadi za sada ima prolaz, ali ako se dogodi ukidanje poticaja za tov junadi mislim da ćemo morati odustati i od te proizvodnje.“

Mirosavljević perspektivu vidi u voćarstvu, ove godine urodila je šljiva ali treba urediti tržište voćnih rakija, smanjiti porezni pritisak na obrtnike i poduzetnike.

Novostvorena vrijednost proizvodnjom jedina je koja može revitalizirati hrvatsko gospodarstvo, a proizvodnja u poljoprivredi mora biti praćena kvalitetnim zakonodavnim okvirom. Dostatna poljoprivredna proizvodnja jedina je koja osigurava prehrambenu sigurnost naroda. U Hrvatskoj posljednjih 25 godina poljoprivredna proizvodnja ima obilježja stihijskog gospodarstva. Neuravnoteženi operativni programi u stočarstvu doveli su do propadanja farmi i urušavanja cjelokupnog ruralnog prostora. Razlozi su to zbog kojih poljoprivrednici i njihova djeca, koji imaju znanje i tradiciju u proizvodnji, napuštaju Hrvatsku i odlaze biti sluge europskim farmerima.

Centralizirane poljoprivredne politike do sada su pogodovale velikim tvrtkama i proizvođačima, posebno Agrokoru koji je postao monopolist u proizvodnji hrane. To se pokazalo kao loša strategija. Zato je važno donijeti pozitivan i za OPG-ove prihvatljiv zakonodavni okvir koji će osigurati proizvodnju hrane: mesa, mlijeka, kruha, voća povrća na malim i srednjim gospodarstvima koja su prilagodljiva tržištu i održiva.

„Ključni zadatak je kao što to rade u tvrtki Korina u Novskoj povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju. To pridonosi stabilizaciji tržišta prehrambenih proizvoda koja je nužna za opstanak proizvodnje ili kvalitetno i sigurno osiguranje hrane za sve građane u Hrvatskoj. Potpore u poljoprivredi, o kojima se puno govori , a problematika slabo poznaje, moraju biti koncipirane na način da osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju, raznovrsnost, proizvodnju hrane za hrvatske potrebe i očuvanje ruralnog prostora.

U Hrvatskoj mora jačati svijest o važnosti domaće poljoprivrede. Velike mogućnosti u tom dijelu vidim kroz uvođenje obroka s domaćih farmi u škole. Tu imaju priliku za dokazivanje svi: ravnatelji, učitelji, roditelji i učenici. Potkrepljujem to sljedećim činjenicama: neki ravnatelji su odbili uvođenje takvog obroka u svoju školu s obrazloženjem kako se učenici gađaju voćem i ne žele popiti čašu domaćeg mlijeka koje ima drugačiji okus. Zajedničkim trudom takav stav možemo promijeniti naučiti našu djecu da jabuke nisu kugle za boćanje, a domaće mlijeko je ono na kojem su se othranile sve dosadašnje generacije. Konzumiranjem takvih proizvoda kod naše djece ćemo stvoriti pozitivne prehrambene navike i potrebu uvažavanja domaćeg. Tako čuvamo naš ruralni prostor. „ rekao je Vlaović prilikom boravka u Novskoj.

Komentari
Prethodni članak“Ukradi pa vrati”- novi sistem krađa u našoj županiji
Sljedeći članakPOTPISANI UGOVORI – Za projekte vodoopskrbe 1,3 mlrd kn bespovratnih sredstava