Županijsko povjerenstvo za elementarne nepogode ukupnu je štetu procijenilo na visokih 102 milijuna kuna, dok su skromnim proračunskim mogućnostima , odnosno nemogućnostima, štete sanirane u iznosu od nešto manje od 750 tisuća kuna.Obzirom kako bi se prošlogodišnji scenarij mogao ponoviti i narednih mjeseci, postavlja se pitanje koje su sve realne mogućnosti županije i jedinica lokalne samouprave.
Jedna od glavnih mogućnosti i imperativ, svakako je pilot projekt navodnjavanja Orubice, ali i brojnih drugih površina, kao još uvijek, nedovoljno iskorištena mogućnost u borbi protiv suše i vrućina.
Treba razmisliti i o alatnici tvrtke Đuro Đaković, gdje, itekako, ima posla za hrvatske branitelje, koji se, sada, nemajući drugog izbora, pokušavaju baviti poljoprivredom.Tu je i ideja koja postoji 10-ak godina, a koju bi trebalo realizirati, o uvođenju automatizma vezivanja korištenja poticaja uz obvezno osiguranje.
Kako se, iz godine u godinu, kada je riječ o iznosu naplaćenih šteta, bez argumenata, među poljoprivrednim proizvođačima ponavljaju ista pitanja, scenarij od trenutka proglašenja elementarne nepogode,do isplaćenih sredstava glasi, od prilike ovako:
Načelnik općine koju je zahvatilo nevrijeme, reagira u trenutku kada poljoprivrednik dođe prijaviti štetu.Obraća se županu, koji, potom, proglašava stanje elementarne nepogode.Svi oštećenici u roku od 7 dana, od proglašenja,eventualnu štetu trebaju prijaviti kod istog onog načelnika s početka lanca, na službenom obrascu M -7.
Obzirom, kako se, zbog zanemarivog iznosa isplaćene štete, ( govori se među seljacima ), pojedinim poljoprivrednim proizvođačima često ne isplati putovati, iz recimo Gundinaca u Slavonski Brod, jer je cijena vozne karte često veća od isplaćene štete, pročelnik Željko Burazović kaže kako je sve stvar osobne procjene oštećenika i ukupnih mogućih sredstava obeštećenja koje isplati država, kada i ako za tako što ima razloga.Ipak, kako bi jednom potpuno riješili i takve komentare, pročelnik u nastavku, pojašnjava osnovne kriterije za isplatu šteta od elementarnih nepogoda.
3 su osnovna kriterija:
a) prvi je prosječan trogodišnji prinos svake od oštećenih kultura, koji nije napisan niti izračunat u glavama pročelnika, župana ili njegovih zamjenika,nego je riječ o službeno utvrđenim podacima Odsjeka za statistiku ureda Države uprave
b) drugi je prosječna cijena tih istih kultura, koja je, također, utvrđeni statistički podatak
c) i na kraju, hoće li šteta biti procijenjena na 60 ili 59 posto,procjena je struke, visoko kvalificiranih i educiranih službenika Agencije za plaćanja , Hrvatske poljoprivredne komore i njenih savjetodavaca, te, od nedavno i stručnjaka Županijskog upravnog odjela za poljoprivredu.
Još jedno područje koje među poljoprivrednim proizvođačima često izaziva nejasnoće i pitanje je- kako od 150 oštećenika koji su prijavili štetu na kulturama, samo jedan od njih dobije isplaćena sredstva U takvim situacijama struka procijeni kako je šteta od, recimo 60 posto, učinjena samo na kukuruzu, a štetu na toj kulturi je prijavio samo jedan oštećenik.
Rezime svega, u brojkama, na konkretnom primjeru Brodsko posavske županije glasi: štetu od elementarne nepogode ( u ovom slučaju, višemjesečne suše ) na području naše županije, ukupno je prijavilo 3 140 poljoprivrednika.Njih 868 dobilo je ukupno 747 tisuća kuna .21.prosinca prošle godine, kada se krenulo u isplaćivanje šteta, na poziciji interventnih sredstava županije, ostalo je skromnih 21 milijun kuna.
747 tisuća kuna, u odnosu na spomenutih 21 milijun čini 3,47 posto, odnosno koeficijent 0,7 spomenut u završnom Izvješću Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode .
Autor: Simonida Tarbuk
